Previous Topic

Lekcija 9 materijal

Arbeidsliv

Arbeid og velferd

At flest mulig av oss er i lønnet arbeid, betyr høyere skatteinntekter til staten og kommunene. Dette er et gode for samfunnet på flere måter:

  • Det blir mer penger til skole, helsevesen, veier, osv.
  • Vi får penger til å gjøre velferdsgodene enda bedre.
  • De offentlige utgiftene blir lavere (færre trenger dagpenger på grunn av arbeidsledighet, sosialstøtte, trygdeutbetalinger, osv.).

Radni život – Radni vek

Radni život i socijalno uređenje

To da većina od nas ima plaćeni rad znači viša porezna primanja za državu i opštine. Ovo je dobra stvar za društvo na mnogo načina:

  • Preostaje više novaca za školu, zdravstvo, ceste itd.
  • Mi dobivamo novac da bi dobrobiti socijalnog uređenja napravili još boljim.
  • Javni izdatci postaju niži (manje osoba su potrebne dnevne novčane naknade pri nezaposlenosti, socijalna pomoć, isplate socijalnog uređenja itd.)

Siden slutten av 1960-tallet har Norge vært en oljenasjon. En oljenasjon er et land der olje og oljeindustri er en viktig næring. Den norske staten tjener mye på eksport av olje og gass.

Inntekter fra olje- og gassproduksjon er med på å betale for velferdssamfunnet. Omtrent en fjerdedel av de offentlige utgiftene blir dekket av disse inntektene. Resten av de offentlige utgiftene blir dekket av skatter og avgifter.

Det er ikke bare samfunnet som nyter godt av at vi er i arbeid. For de fleste voksne mennesker er det å ha en jobb å gå til et gode.

Norveška je krajem šezdesetih postala naftna nacije. Pod naftnom nacijom se podrazumijeva da je važan put privrede zemlje nafta i naftna industrija.

Prihodi od proizvodnje nafte i plina doprinose plaćanju za formiranje dobrog socijalnog sistema. Otprilike jedna četvrtina od javnih izdataka se pokriva ovim prihodima. Ostatak javnih izdataka pokrivaju porez i naknade.

Društvo nije jedino koje ima koristi od toga što smo u radnom odnosu. I za većinu odraslih ljudi je dobro imati posao.

Arbeid kan gi oss:

  • økonomiske muligheter
  • selvstendighet og en meningsfylt hverdag
  • sosial status og sosiale relasjoner
  • mulighet til å bruke evner og kompetanse
  • mulighet til å bidra til samfunnet og føle oss nyttige

Rad nam može dati:

  • Ekonomsku stabilnost
  • samostalnost i smislenu svakodnevnicu
  • društveni status i društvene odnose
  • mogućnost korištenja sposobnosti i kompetencije
  • mogućnost doprinošenja društvu i osjećaj da smo korisni

Historisk utvikling

For 150 år siden var jordbruk, skogbruk og fiske de viktigste næringene i Norge. Mye har forandret seg siden da. På slutten av 1800-tallet ble det bygd fabrikker, og mange flyttet til byene og begynte å jobbe i industrien. I løpet av den første halvdelen av 1900-tallet ble det skapt mange nye industriarbeidsplasser. Samtidig reiste mange nordmenn til USA og bosatte seg der.

Istorijski razvoj

Prije 150 godina su poljoprivreda, šumarstvo i ribolov bile najbitnije privredne grane Norveške. Dosta toga se promijenilo od tada. Krajem 19.stoljeća izgrađene su fabrike, i mnogi su se preselili u gradove gdje su počeli raditi u industriji. Tokom prve polovice 20. stoljeća stvoreno je mnogo novih radnih mjesta u industriji. Istovremeno su mnogi Norvežani otputovali u Ameriku i tamo se nastanili.

I 1950 jobbet 20 prosent av befolkningen med jordbruk. I dag har denne andelen gått ned til under tre prosent. Likevel produseres det mer matvarer i Norge enn før. Dette skyldes i stor grad at vi i dag har maskiner som gjør det lettere og mer effektivt å arbeide med jordbruk. I løpet av de siste 30 årene har det igjen skjedd store forandringer i arbeidsmarkedet i Norge. Det har blant annet vært en sterk tilbakegang i antallet som jobber i industrien.

U 1950-toj bavilo se 20 posto stanovništva zemljoradnjom, a danas je ovaj dio spao na samo tri posto. Ipak proizvodi se više prehrambenih proizvoda u Norveškoj nego ranije, u velikom stupnju zahvaljujući tome što mi danas imamo mašine koje nam olakšavaju i unapređuju posao u poljoprivredi. U toku posljednjih 30 godine su se desile velike promjene na radnom tržištu u Norveškoj. Došlo je, između ostalog, do velikog pada broja radnika u industriji.

Etter at det ble funnet olje i Nordsjøen på slutten av 1960-tallet, ble olje- og gassproduksjon en viktig del av den norske industrien. Olje og gass har betydd mye for norsk økonomi. Det vil fortsatt bety mye for Norge, selv om det fremover også vil være fokus på et grønt skifte på grunn av klimautfordringene.

I dag finner vi de fleste jobbene i serviceyrkene. Det betyr at den som vil ha jobb i Norge, har gode sjanser til å få jobb i for eksempel butikk, helsevesenet, skole og barnehage eller innenfor persontransport. Mange vil også kunne finne arbeid i yrker som har med utvikling av ny informasjonsteknologi å gjøre.

Nakon što je pronađena nafta u Nordsjøen (Sjevernom moru), krajem šezdesetih godina, naftna i plinska proizvodnja je postala veliki dio norveške industrije. Nafta i plin znače mnogo za norvešku ekonomiju.

Danas ima potrebe za radnicima u uslužnim granama. Oko 1,8 miliona ljudi radi u uslužnom sektoru. To znači da onaj koji želi posao u Norveškoj ima velike šanse da dobije posao u, na primjer, prodavnici, zdravstvo, školi i obdaništu, ili unutar putničkih transportnih poduzeća. Mnogi će također moći naći posao u strukama koje se bave sa razvojem nove informativne tehnologije.

Rettigheter og plikter i arbeidslivet

Arbeidslivet i Norge blir styrt av mange lover og avtaler, for eksempel arbeidsmiljøloven og ferieloven.

Politikerne på Stortinget vedtar lovene, mens arbeidsgivere og arbeidstakere blir enige om avtaler gjennom fagforeningene sine.

Lovene gjelder for alle arbeidsgivere og arbeidstakere, mens avtalene gjelder for bestemte yrkesgrupper.

Prava i dužnosti u radnom životu

Radni život u Norveškoj upravlja se mnogim zakonima i dogovorima, na primjer, Zakon o radnom odnosu i Zakon o godišnjem odmoru.

Političari u Parlamentu donose zakone, dok se poslodavci i uposlenici slože o dogovorima preko svojih sindikate.

Zakoni važe za sve poslodavce i uposlenike, dok ugovori važe za određene stručne grupe.

Eksempler på lovbestemte rettigheter:

  • Alle arbeidstakere i Norge har rett til en arbeidskontrakt. Kontrakten skal blant annet inneholde avtalt lønn og arbeidstid.
  • En normal arbeidsuke er 37,5 timer.
  • Arbeidstakere i Norge har rett til minimum 25 virkedager med ferie.
  • Arbeidstakere i Norge har rett til å være borte fra jobben med full lønn et visst antall dager hvis de selv eller barna er syke.
  • Arbeidstakere som får barn, har rett til permisjon med lønn.

Primjeri nekih od zakonski određenih prava:

  • Svi uposlenici u Norveškoj imaju pravo na radni ugovor. Ugovor će, između ostalog, sadržavati ugovorenu platu i radno vrijeme.
  • Jedna normalna radna sedmica / tjedan ima 37,5 sati.
  • Uposlenici u Norveškoj imaju pravo na minimalno četiri sedmice / tjedna/ godišnjeg odmora u toku kalendarske godine.
  • Uposlenici u Norveškoj imaju pravo biti odsutni sa posla, sa punom platom, jedan određen broj dana, ako su oni ili njihova djeca bolesni.
  • Uposlenici koji dobiju djecu imaju pravo na plaćeno odsustvo.
  • Zaposleni imaju pravo na platu dok su pod obukom.

Arbeidsmiljøloven

Arbeidsmiljøloven er en viktig lov som gjelder alle arbeidstakere i Norge. Alle arbeidsgivere og arbeidstakere må følge denne loven. Arbeidsmiljøloven handler blant annet om:

  • ansettelser og kontrakter
  • arbeidstid
  • fravær fra jobben
  • helse-, miljø- og sikkerhetsarbeid (HMS)

Zakon o radnom odnosu

Zakon o radu je bitan zakon koji važi za sve uposlenike u Norveškoj. Svi uposleni i poslodavci moraju pratiti ovaj zakon. Zakon o radnom odnosu između ostalog govori o:

  • upošljavanju i ugovorima
  • radnom vrjemenu
  • odsustvu od posla
  • radnoj sredini, bezbjednosti / sigurnosti (HMS)

Arbeidsgiveren har hovedansvaret for arbeidsmiljøet på arbeidsplassen, mens arbeidstakeren har ansvar for:

  • å skape et godt arbeidsmiljø
  • å være med og gjennomføre de tiltakene som blir satt i verk for å bedre arbeidsmiljøet
  • å delta i det organiserte verne- og miljøarbeidet ved bedriften

Poslodavac ima glavnu odgovornost za radnu sredinu na radnom mjestu, dok uposlenik ima odgovornost za:

  • stvaranje dobre radne sredine
  • učestvovanje u postavljenju mjera da bi se radna sredina poboljšala
  • učestvovanju u organiziranom poslu za zaštitu i poboljšanje radne sredine u preduzeću

Ferieloven

sier blant annet noe om

  • hvor mye ferie man har krav på
  • når ferien skal tas
  • ferie i oppsigelsestida
  • ny jobb og ferie
  • sykdom i ferien

Ferieloven er en såkalt minimumslov. Det betyr at noen arbeidstakere har enda bedre avtaler enn det loven sier, men ingen har dårligere.

Zakon o godišnjem odmoru

govori između ostalog nešto o tome:

  • koliko godišnjeg odmora imamo pravo
  • kada se godišnji odmor uzima
  • godišnji odmor u otkaznom roku
  • novi posao i godišnji odmor
  • bolest tokom godišnjeg odmora

Zakon o godišnjem odmoru je jedan takozvani minimalni zakon. To znači da neki uposleni imaju bolje ugovore nego ono što zakon govori, ali niko nema lošije.

Organisasjoner og medbestemmelse

Organisasjoner i arbeidslivet

  • Både arbeidstakere og arbeidsgivere har egne organisasjoner. Den største organisasjonen for arbeidstakere heter LO, og den største organisasjonen for arbeidsgivere heter NHO. Organisasjonenes oppgaver er blant annet å forhandle om lønn og arbeidstid.
  • Når arbeidsgivere og arbeidstakere blir enige om slike ting, blir det laget en avtale. Disse avtalene gjelder vanligvis i to år og kalles tariffavtaler. Både arbeidstakere og arbeidsgivere har plikt til å følge avtalene.
  • Arbeidstakernes interesseorganisasjoner kaller vi fagforeninger, og i Norge er mange arbeidstakere medlem av en slik forening.
  • Medlemmene betaler en sum for å være med i fagforeningen.

Organizacije i sudjelovanje uposlenika

Organizacije u radnom životu

  • Zaposlenici i poslodavci imaju vlastite organizacije. Najveća organizacija koja štiti interese zaposlenika se zove LO, a najveća organizacija poslodavaca se zove NHO.
    Zadatci organizacije su, između ostalog, da pregovaraju platu i radno vrijeme.
  • Kada se poslodavci i zaposlenici suglase o takvim stvarima, napravi se ugovor. Ovi ugovori uobičajeno važe dvije godine i zove se kolektivni ugovor. I zaposlenici i poslodavci imaju dužnost da poštuju ovaj ugovor.
  • Organizacije koje štite interese uposlenika se zovu radnički sindikati. U Norveškoj su mnogi uposlenici članovi takvih sindikata.
  • Članovi plaćaju sumu za pristupanje sindikatu.

Medvirkning i arbeidslivet

For å skape et godt miljø på arbeidsplassen må arbeidsgiveren og arbeidstakerne samarbeide om de ulike avtalene. I norsk arbeidsliv er det derfor tilrettelagt for medbestemmelse og bedriftsdemokrati på flere måter. Den enkelte arbeidstakeren skal bli hørt og få være med å tilrettelegge sin egen arbeidssituasjon. Gjennom fagforeningen deltar de ansatte i drøftinger og får informasjon om virksomheten.

Sudelovanje- učešće u radnom životu

Da bi se stvorila jedna dobra sredina na radnom mjestu, poslodavac i uposlenici moraju surađivati oko raznih sporazuma. U norveškom radnom životu je na mnoge načine prilagođeno da uposlenici mogu sudjelovati, i za poslovnu demokraciju. Svaki pojedini uposlenik ima pravo da iskaže svoju želju, a i da učestvuje u prilagođavanju svoje radne situacije. Kroz sindikate mogu radnici učestvovati u raspravama i dobiti informaciju o djelatnosti.

Større bedrifter er pålagt å sørge for helse-, miljø- og sikkerhet (HMS) på arbeidsplassen. Dette arbeidet skal organiseres og følges opp av både en representant for de ansatte og en representant for ledelsen.

LO er den største arbeidstakerorganisasjonen.

NHO er den største arbeidsgiverorganisasjonen.

Veća poduzeća su obavezna da osiguraju bezbjednost / sigurnost na radnom mjestu (HMS). Ovaj rad će se organizirati i pratiti i od strane jednog predstavnika uposlenih i od strane predstavnika administracije poslodavca.

Državna organizacija LO je najveći sindikat zaposlenih.

Glavna privredna organizacija NHO je najveći sindikat poslodavaca.

Hele folket i arbeid!

Det er et mål at flest mulig er i arbeid. I Norge er arbeidsledigheten relativt lav. Du kan lese mer om arbeidsledigheten på nettsidene til Statistisk sentralbyrå:
Se SSBs nettside om Arbeidsledighet.

Ceo narod upošljen!

Cilj je upošljavanje što više ljudi. U Norveškoj je stopa nezaposlenosti relativno niska. Više o nezapolsenosti možete pročitati na internet stranicama Centralnog statističkog biroa (Statistisk sentralbyrå): www.ssb.no/arbeid-og-lonn?de=Arbeidsledighet

Den norske staten bruker store ressurser hvert år på tiltak for å skape eller opprettholde arbeidsplasser. Her er noen eksempler på slike tiltak:

  • Staten kan gi økonomisk støtte til bedrifter som har det vanskelig i en periode, slik at bedriften ikke må legge ned eller nedbemanne.
  • Myndighetene kan påvirke inntektene til folk gjennom lønnsforhandlinger og rentepolitikk.
  • Staten kan senke bedriftenes avgifter og skatter.
  • Det offentlige kan påvirke sysselsettingen i offentlig sektor. I dag jobber ca. 750 000 mennesker i denne sektoren.
  • Det er mulig å redusere arbeidstida eller senke pensjonsalderen.

Država Norveške koristi mnogo sredstava svake godine na mjere koje utiču na stvaranje ili održavanje radna mjesta. Evo nekoliko primjera takvih mjera:

  • Država može dati ekonomsku pomoć preduzećima kojima je u jednom periodu teško, tako da preduzeće ne mora bankrotirati ili smanjiti broj osoblja.
  • Vlast može uticati na prihode naroda kroz pregovaranja o plaći i kroz kamatnu politiku.
  • Država može smanjiti javne izdatke i poreze preduzeća.
  • Javna služba može uticati na upošljavanje u javnom sektoru. Danas u ovom sektoru radi oko 750 000 ljudi.
  • Moguće je reducirati radno vrijeme ili smanjiti mirovinsku / penzijsku dob..

Nav


Det offentlige bruker mye penger gjennom Nav på forskjellige arbeidsmarkedskurs. Disse kursene skal være med på å kvalifisere deltakerne til å komme i arbeid. I tillegg får deltakerne dagpenger eller individstøtte når de går på slike kurs. Nav kan gi lønnstilskudd. Det betyr at de spleiser på lønnsutgiftene med en arbeidsgiver i en periode hvis det kan gjøre at en arbeidssøker blir ansatt fast eller midlertidig

Nav

Javna služba koristi dosta novčanih sredstava kroz Nav na razne kurseve o radnom tržištu. Ovi kursevi treba da doprinesu kvalifikaciji ili upošljavanju učesnika kursa. U dodatku, učesnici dobivaju dnevnu novčanu naknadu ili pojedinačnu potporu kad idu na takve kurseve. Nav može doprinijeti plati. To znači da Nav, u jednom periodu, dijeli izdatke plate sa poslodavcem ako će to doprinijeti da učesnik kursa bude stalno ili privremeno zaposlen.

Nav samarbeider med mange arbeidsgivere om en avtale om inkluderende arbeidsliv (IA-avtalen). Tanken bak denne avtalen er blant annet at

  • det offentlige og arbeidsgiveren skal gjøre det lettere for langtidssykemeldte å komme tilbake i arbeid
  • det offentlige og arbeidsgiveren skal legge til rette slik at funksjonshemmede lettere skal kunne være i arbeid
  • eldre arbeidstakere skal kunne være i arbeid lenger

Nav surađuje sa mnogim poslodavcima u sporazumu o uključivanju u radni život (IA-sporazum). Ideja ovog sporazuma je, između ostalog

  • da javna služba i poslodavac olakšaju uposlenom koji je na dugoročnom bolovanju da se vrati u rad
  • da javna služba i poslodavac prilagode tako da osobe sa invaliditetima lakše mogu biti u radnom odnosu
  • da stariji uposlenici mogu duže biti u radnom odnosu

Alle nyankomne flyktninger i Norge får tilbud om introduksjonsprogram fra kommunen de bor i. De som deltar i introduksjonsprogrammet, får gratis opplæring i norsk og samfunnskunnskap. Mange er i språkpraksis eller arbeidspraksis i forskjellige bedrifter i løpet av programmet. Hensikten med introduksjonsprogrammet er at deltakeren skal kvalifisere seg til å komme i arbeid eller til å ta videre utdanning. Introduksjonsprogrammet varer vanligvis i to år på full tid, og deltakerne får introduksjonsstønad for å delta.

Sve novopristigle izbjeglice u Norveškoj dobiju ponudu o introdukcijskom programu od općine u kojoj stanuju. Oni koji učestvuju u introdukcijskom programu dobiju besplatnu obuku norveškog jezika i poznavanja društva. U toku programa mnogi su na praksi radi učenja jezika ili radnoj praksi u raznim preduzećima. Svrha sa introdukcijskim programom je da se učesnik kvalificira za posao ili obrazovanje. Introdukcijski program uobičajeno traje dvije godine, puno vrijeme, a učesnici dobivaju novčanu potporu za učestvovanje.

Personer som har vært uten arbeid i lang tid, og som er avhengige av økonomisk sosialstøtte, kan få tilbud om å delta i et kvalifiseringsprogram gjennom Nav. Kvalifiseringsprogrammet skal gi hver deltaker tilpasset opplæring og arbeidstrening slik at han eller hun lettere skal kunne komme i arbeid. Kvalifiseringsprogrammet varer vanligvis i inntil ett år på full tid, og deltakerne får kvalifiseringsstøtte for å delta.

Bedrifter kan få økonomisk hjelp til å sette i gang kurs for ansatte som trenger mer opplæring i lesing, skriving, regning, muntlig, ikt og norsk eller samisk. På denne måten kan ansatte bli kvalifisert til både å holde på den jobben de har, og å søke andre jobber.

Osobe koje su bile bez posla dugo vremena i koje su ovisne o ekonomskoj socijalnoj potpori, mogu dobiti ponudu da učestvuju u kvalifikacijskom programu putem Nav-a. Program kvalifikacije će svakom učesniku dati prilagođenu obuku o radu, tako da učesnik lakše može stupiti u rad. Program kvalifikacije uobičajeno traje najduže godinu dana, puno vrijeme, a učesnici dobivaju dodatak za učestvovanje.

Preduzeća mogu dobiti ekonomsku pomoć da bi započeli kurs za uposlene kojima treba više obuke u čitanju, pisanju, matematici i korištenju kompjutera. Na ovaj način uposleni može biti kvalificiran, i da na taj način zadrži posao koji ima ili traži drugi posao.

Velferdssamfunnet skaper arbeidsplasser

Mange forskjellige yrkesgrupper må til for at det norske velferdssamfunnet skal kunne fungere.

Her er noen eksempler:

  • lærere, kontorpersonell, rengjøringspersonell og andre ansatte i skolen
  • leger, sykepleiere, helsefagarbeidere, kontorpersonell, rengjøringspersonell og andre ansatte på sykehus og sykehjem
  • saksbehandlere, kontorpersonell og andre ansatte i NAV

Društvo blagostanja stvara (nova) radna mjesta

Norveška ima potrebu za raznim strukama da bi društvo socijalnog staranja moglo funkcionirati.

Evo nekoliko primjera:

  • učitelji, osoblje u uredu, čistači i drugi uposleni u školi
  • doktori, medicinske sestre, drugi zdravstveni radnici, osobe u uredu, čistači i drugi uposleni u bolnici i staračkom domu
  • službenika, osobe zaposlene u uredu i drugi uposleni u NAV-u

De fleste som jobber med utdannings- og helsetilbud i Norge, er offentlig ansatt. Det betyr at de jobber i staten, fylkeskommunen eller kommunen. Det offentlige kjøper også noen ganger forskjellige tjenester fra private firmaer. Et eksempel på dette er fastlegeordningen, der kommunen og staten betaler tilskudd til private leger.

Većina onih koji rade na ponudama obrazovnog i zdravstvenog sektora u Norveškoj je zaposlena u javnoj službi. To znači da rade u državnoj službi, Županijskom vijeću ili općini. Ponekad, javna služba kupuje razne usluge od privatnih firmi. Jedan primjer ovoga je uređenje o osobnom doktoru, gdje općina i država plaćaju dodatak privatnim doktorima.

Et velferdssamfunn trenger mange arbeidstakere!

Ca. 30 % av de yrkesaktive i Norge i dag jobber i det offentlige.

Društvu socijalnog staranja treba mnogo zaposlenih!

Oko 30 % radno sposobnih u Norveškoj radi u javnoj službi.

Jobbsøking

Selv om arbeidsledigheten i Norge er lav, kan det være stor konkurranse om ledige jobber. Den som vil ha en jobb, må selv være aktiv. Det er viktig å bruke kontakter og nettverk, og vise at du er interessert i å jobbe. Mange ledige jobber blir annonsert på nett eller i avisen.

Når man har funnet en jobb man har lyst på, må man skrive en søknad og levere en cv. En cv skal fortelle hvem du er, hva slags utdanning du har og hva du har gjort. Det er viktig å bruke tid på å lage en god søknad slik at du kanskje blir bedt om å komme på et intervju hos arbeidsgiveren.

Før man skal på intervju, bør man forberede seg godt. Man må skaffe seg informasjon om bedriften. Kanskje man kan lese om bedriften på Internett, eller kanskje man kan spørre noen som kjenner bedriften?

Tenk også gjennom hva man vil svare på ulike spørsmål. Hva vil arbeidsgiveren spørre om? Hva vil man svare?

Traženje posla

Iako je stopa nezaposlenost u Norveškoj niska, može da postoji velika konkurencija prilikom konkuriranja za radno mjesto. Onaj koji želi posao mora sam biti aktivan. Bitno je koristiti kontakte i mrežu, te pokazati interesovanje za rad. Oglasi za radna mjesta se mogu naći na Internetu ili u novinama.

Kada ste pronašli posao koji želite, morate napisati zahtjev i predati CV koji govori ko ste Vi, koju vrstu obrazovanja imate i čime ste se do sada bavili. Bitno je koristiti dosta vremena i napraviti dobar zahtjev tako da Vas poslodavac možda i pozove na intervju.

Prije intervjua se treba dobro pripremiti i Pronaći informacije o preduzeću. Možda možete o preduzeću čitati na Internetu ili se raspitati kod nekoga ko poznaje preduzeće.

Također razmislite o tome što ćete odgovoriti na razna pitanja. Šta mislite, o čemu vas poslodavac može pitati? Što ćete vi odgovoriti?

Jobbsøknad

En jobbsøknad inneholder disse punktene:

  • kort om deg selv og hva du gjør nå
  • kort om bakgrunnen din
  • hvorfor du passer til jobben

Det er vanlig å levere søknader elektronisk på nett eller via e-post.

Molba za posao

Molba za posao sadržava ove tačke:

  • ukratko o sebi i o trenutnoj situaciji
  • ukratko o školovanju i radnom iskustvu
  • zašto baš Vi odgovarate za ovaj posao

Uobičajeno je predati molbu elektronski putem Interneta, ili e-pošte.

Cv

En cv er et dokument som gir en kortfattet oversikt over utdanningen og arbeidserfaringen din. En cv inneholder gjerne disse punktene:

  • personalia
  • nøkkelkvalifikasjoner
  • utdanning
  • yrkeserfaring
  • annen informasjon om deg selv
  • referanser

Cv

Jedan cv je jedan dokument koji daje sažet pregled tvog obrazovanja i radnog iskustva. CV treba da sadrži ove tačke:

  • osobni podatci
  • ključne kvalifikacije
  • obrazovanje
  • stručno iskustvo
  • druge informacije o tebi
  • Preporuke

Tips til jobbintervju

  • Vær ute i god tid når du skal på et intervju. Sjekk hvor bedriften ligger, og hvordan du kommer deg dit.
  • Tenk på hva slags klær du har på deg, og hvilket inntrykk du gir.
  • Et fast håndtrykk og blikkontakt er viktig og riktig.
  • Vær positiv, smil og prøv å få god kontakt med dem du snakker med på intervjuet.

Saveti za intervju za posao

  • Nemojte kasniti na radni intervju. Proverite gde se preduzeće nalazi,te kako ćete do njega doći.
  • Razmislite o odeći koju ćete obući i koji utisak ostavljate.
  • Čvrsto rukovanje i gledanje u oči je bitno i ispravno.
  • Budite pozitivni, nasmijani i pokušajte uspostaviti dobar odnos prema osobama s kojima razgovarate na intervjuu.

Lønn og skatt

I Norge er det vanlig å snakke om årslønn. Gjennomsnittlig brutto årslønn for heltidsansatte ligger rundt 500 000 kroner i året. Kvinner tjener i gjennomsnitt rundt 85 prosent av det menn tjener. Se SSBs nettside: Lønn, alle ansatte.

Det er vanlig å få utbetalt lønn på en fast dato én gang i måneden. Nettolønnen blir satt rett inn på arbeidstakerens bankkonto. Arbeidstakeren får også en lønnsslipp som viser hvor mye han eller hun har tjent, og hvor mye han eller hun er trukket i skatt av arbeidsgiver.

Det er arbeidsgiverens plikt å trekke skatt fra arbeidstakerens bruttolønn før lønnen blir utbetalt. Arbeidsgiveren overfører skattepengene til det offentlige.

Plata i porezi

U Norveškoj je uobičajno govoriti o godišnjoj plaći. Prosječna bruto godišnja plaća za sve zaposlene u punom radnom odnosu je 500 000 kruna godišnje (2011).Žene zarađuju u prosjeku 85 posto od onoga koliko muškarci zarađuju www.ssb.no/befolkning/statistikker/fobhusinnt.

Uobičajeno je dobiti isplaćenu plaću određenog datuma jednom mjesečno. Neto plaća bude uplaćena direktno na bankovni račun uposlenog. Uposlena osoba također dobiva platni izvještaj koji pokazuje koliko je ona zaradila i koliko je platila poreza.

Dužnost poslodavca je da odbije porez od bruto plate uposlenika prije nego plata bude isplaćena. Poslodavac uplaćuje porezni novac javnoj službi.

Den norske samfunnsmodellen er helt avhengig av at innbyggerne betaler forskjellige skatter og avgifter. Skatter og avgifter finansierer blant annet velferdsgodene våre. Alle arbeidstakere i Norge betaler skatt til kommunen de bor i og til staten. Arbeidsgivere betaler også skatt til kommune og stat.

Hvor mye skatt hver enkelt arbeidstaker betaler, varierer. Generelt kan vi si at jo høyere inntekt personen har, jo høyere prosentandel betaler han eller hun i skatt. Men utgifter som for eksempel hvor mye renteutgifter vi har på lån, hvor mye vi betaler til barnepass, og hvor høye reiseutgifter vi har til jobben, er også med på å bestemme hvor mye skatt vi skal betale. I gjennomsnitt betaler en arbeidstaker ca. 25 prosent av bruttolønnen sin i skatt.

Norveški društveni model ovisi o tome da stanovništvo plaća razna poreze i naknade. Porezi i naknade financiraju, između ostalog i naše dobrobiti socijalnog uređenja. Svi uposlenici u Norveškoj plaćaju porez opštini u kojoj stanuju, a i državi. Poslodavci također plaćaju porez opštini i državi.

Koliki porez svaki pojedini uposlenik plaća varira. Općenito možemo reći da što veći prihod osoba ima, to veći postotni dio poreza plaća. Ali izdatci kao što su: koliko visoke kamatne izdatke imamo na podignute kredite, koliko plaćamo za čuvanje djece, koliko velike putne izdatke za posao imamo, također odlučuju koliki porez ćemo plaćati. U prosjeku, jedan uposlenik, plaća oko 25% od svoje bruto plate.

Skattekort

Alle som jobber, må ha skattekort. Skattekort bestiller du på Skatteetaten.

Porezna kartica

Svi koji rade, moraju imati poreznu karticu. Porezna kartica se može poručiti na Skatteetaten.

Lønnsslipp

Alle som får utbetalt lønn, skal få en lønnsslipp. Lønnsslippen er en kvittering på betalt skatt.

Platni izvještaj

Svima kojima se isplaćuje plata, dobivaju platni izvještaj. Platni izvještaj je potvrda da je porez plaćen.

Bruttolønn

Dette er lønnen du får før skatt.

Bruto plata

To je plata prije nego što je porez, penziona / mirovinska uplata i drugo odbijeno od plate.

Nettolønn

Dette er lønnen du får utbetalt etter at skatt, pensjonsinnbetaling og annet er trukket fra.

Neto plata

To je plata nakon što je porez, penziona / mirovinska uplata i drugo odbijeno. (uplaćeni novac na račun).

Svart arbeid

Svart arbeid er ulovlig og regnes som økonomisk kriminalitet. Både arbeidsgivere og arbeidstakere kan bli straffet for svart arbeid.

Svart arbeid er umoralsk. En arbeidstaker som ikke betaler skatt, bidrar ikke til fellesskapet. På denne måten er det å arbeide svart nesten det samme som å stjele fra de andre i samfunnet.

Hvert år mister staten mange millioner kroner i skatteinntekter, arbeidsgiveravgifter og trygdeavgifter på grunn av svart arbeid. Dette er penger som skulle ha vært med på å betale for velferdssamfunnet.

Rad na crno

Rad na crno je nezakonit. I poslodavci i uposlenici mogu biti kažnjeni za ekonomski kriminalitet pri radu na crno.
Raditi na crno je nemoralno. Jedan uposlenik koji ne plaća porez ne doprinosi zajednici. Na ovaj način je raditi na crno isto kao i krasti od drugih pripadnika društva.

Svake godine država izgubi mnoge milione kruna na utaji poreza, doprinosa poslodavaca i osiguranja zbog rada na crno. Ovo je novac koji je trebao doprinijeti društvu socijalnog staranja.

I tillegg til å være ulovlig og umoralsk kan svart arbeid få store økonomiske og andre konsekvenser for arbeidstakeren:

  • ingen lønn under sykdom
  • ingen feriepenger
  • ingen pensjonspoeng
  • ikke rett til dagpenger ved arbeidsledighet
  • ingen arbeidsulykkesforsikring
  • ikke mulighet til å låne penger i banken
  • ingen arbeidsavtale – ingen sluttattest – ingen dokumentert arbeidserfaring – vanskelig å få nytt arbeid

Pored toga što je nedozvoljen i nemoralan, rad na crno može prouzrokovati velike ekonomske i druge posljedice za uposlenog:

  • bez plaće pri bolesti
  • bez novaca pri odmoru
  • bez mirovinskih / penzionih poena
  • bez prava na novčanu dnevnu naknadu pri nezaposlenju
  • bez osiguranja pri radnoj nesreći
  • bez mogućnosti uzimanja kredita u banci
  • bez radnog ugovora – bez završnog atesta – bez dokumentiranog radnog iskustva – teško dobiti novi posao

Svart arbeid er ulovlig

Å arbeide svart betyr å jobbe uten kontrakt og uten å betale skatt. Arbeidsgiveren betaler heller ikke arbeidsgiveravgift eller trygdeavgift for arbeidstakeren.

Rad na crno je nezakonit

Raditi na crno znači raditi bez ugovora i bez plaćanja poreza. Poslodavac ne plaća ni doprinose ni osiguranje  za zaposlenog.