Lekcija 8 materijal

Skolens verdigrunnlag

Likhet og likeverd og individets frihet til å ta egne valg er grunnleggende verdier i det norske samfunnet. Disse verdiene er også viktige i skolen. Undervisningen og aktivitetene i skolen skal lære elevene at alle mennesker har like stor verdi. Elevene skal ha innflytelse på skolehverdagen sin, og de lærer tidlig å ta ansvar for egen læring. Skolen har plikt til å tilby alle elever opplæring på det nivået som passer den enkelte best.

Fundamentalne vrednosti škole

Jednakost, isto vrednovanje i pravo pojedinaca na vlastite izbore su osnovne vrednosti u norveškom društvu. Ove su vrednosti takođe važne u školi. Nastava i aktivnosti u školi će učiti đake da se svi ljudi vrednuj isto. Učenici će imati uticaj na svoju školsku svakodnevnicu. Učenici nauče vrlo rano da su odgovorni za vlastito učenje. Škola ima dužnost da svim učenicima ponudi nastavu na tom nivou koji najbolje odgovara svakom pojedincu.

Skolen har som mål å utdanne selvstendige mennesker med gode sosiale og skolefaglige ferdigheter.

I et moderne demokrati forventes det at innbyggerne har både kunnskaper og selvstendige meninger, og at de deltar aktivt i arbeids- og samfunnsliv. Skolen skal gi barna god allmennkunnskap. Det betyr at barna skal lære om mange ulike temaer. De skal lære språk, matematikk og om samfunnet og naturen rundt seg.

Škola ima kao cilj da obrazuje samostalne ljude sa dobrim socijalnim i školskim sposobnostima.

U jednoj modernoj demokratiji očekuje se da stanovnici imaju i znanje i samostalno mišljenje, te da aktivno učestvuju u radnom i društvenom životu. Škola treba dati djeci jedno dobro opće obrazovanje. To znači da će djeca učiti o mnogim raznim temama. Učit će jezik, matematiku i poznavanje društva i prirode oko sebe.

Skolen har mange oppgaver i tillegg til å gi barna gode allmennkunnskaper, for eksempel skal barna lære:

å lete etter informasjon og vurdere denne informasjonen kritisk
å danne egne meninger på bakgrunn av informasjon og egen vurdering
å argumentere for meningene sine

Škola ima mnoge i mnoge druge zadatke pored općeg obrazovanja djece, na primjer djeca će učiti:

tražiti informacije i tu istu informaciju razmatrati kritično
stvoriti osobna mišljenja na osnovu informacija i osobnog razmatranja,
argumentirati svoje stavove

Formålet med opplæringen (opplæringsloven)

Opplæringen i skole og lærebedrift skal i samarbeid med hjemmet åpne dørene for verden og framtida og gi elevene historisk og kulturell innsikt og forankring.
Opplæringen skal bygge på grunnleggende verdier i kristen og humanistisk arv og tradisjon, slik som respekt for menneskeverdet og naturen, åndsfrihet, nestekjærlighet, tilgivelse, likeverd og solidaritet, verdier som også kommer til uttrykk i ulike religioner og livssyn og som er forankret i menneskerettighetene.
Opplæringen skal bidra til å utvide kjennskapen til og forståelsen av den nasjonale kulturarven og vår felles internasjonale kulturtradisjon.
Opplæringen skal gi innsikt i kulturelt mangfold og vise respekt for den enkeltes overbevisning. Den skal fremme demokrati, likestilling og vitenskapelig tenkemåte.
Elevene og lærlingene skal utvikle kunnskap, ferdigheter og holdninger for å kunne mestre livene sine og for å kunne delta i arbeid og fellesskap i samfunnet. De skal få utfolde skaperglede, engasjement og utforskertrang.
Elevene og lærlingene skal lære å tenke kritisk og handle etisk og miljøbevisst. De skal ha medansvar og rett til medvirkning.
Skolen og lærebedriften skal møte elevene og lærlingene med tillit, respekt og krav og gi dem utfordringer som fremmer dannelse og lærelyst. Alle former for diskriminering skal motarbeides.

Svrha – cilj obrazovanja (Zakon o obrazovanju)

Obrazovanje u školi i obrazovnoj firmi će u suradnji sa domom otvoriti vrata za svijet i budućnost, te učenicima dati istorijski / povijesni i kulturni uvid i utemeljenje.
Obrazovanje se treba graditi na osnovnim vrijednostima u kršćanskom i humanističkom naslijeđu i tradiciji, kao i poštovanju ljudske vrijednosti i prirode; na slobodi duha, ljubavi prema svojim najbližima, te praštanju, podjednakoj vrijednosti i solidarnosti. zasnivati na vrijednosti koje se također ističu u raznim religijama i duhovnostima, i koje su usidrene u ljudskim pravima.
Obrazovanje će doprinijeti razvoju znanja i razumijevanja nacionalnog kulturnog naslijeđa i naše zajedničke međunarodne kulturne tradicije.
Obrazovanje će dati uvid u kulturnu raznovrsnost i pokazati poštovanje za osobna uvjerenja. Također posteći demokraciju, ravnopravnost i naučni način razmišljanja.
Učenici i praktikanti će razviti znanje, sposobnosti i stavove kako bi uspijeli u svom životu i tako sudjelovati u radnom životu i u zajedništvu u društvu.
Učenici i praktikanti će naučiti da razmišljaju na kritičan način i ponašati se u skladu s etikom i biti svjesni okoliša. Imat će suodgovornost i pravo na sudjelovanje.
Škola i poduzeća za obuku moraju susretsti učenike i praktikante s povjerenjem, poštovanjem i zahtjevima, te im dati izazove koji pospješuju rast i želju za učenjem. Svaki oblik diskriminacije mora se suzbiti.

Skolen skal:

gi alle elever like gode muligheter til å utvikle evner og talent individuelt og i samarbeid med andre
stimulere lærelyst, nysgjerrighet og evne til å holde ut
stimulere elevene til å utvikle egne læringsstrategier og evne til kritisk tenkning
stimulere elevene i personlig utvikling og i styrking av egen identitet, i det å utvikle etisk, sosial og kulturell kompetanse og evne til demokratiforståelse og demokratisk deltakelse
legge til rette for elevmedvirkning og for at elevene skal gjøre bevisste verdivalg og valg av utdanning og framtidig arbeid
fremme tilpasset opplæring og varierte arbeidsmåter
stimulere, bruke og videreutvikle kompetansen til den enkelte læreren
medvirke til at lærere og instruktører står fram som tydelige ledere og forbilder for barn og unge
sikre at det fysiske og psykososiale arbeids- og læringsmiljøet fremmer helse, trivsel og læring
legge til rett for samarbeid med hjemmet og sikre at foreldre får medansvar i skolen
legge til rette for å trekke inn lokalsamfunnet i opplæringa på en meningsfylt måte.

Škola će:

dati svim učenicima jednako dobre mogućnosti da razviju sposobnosti i talente individualno i u suradnji sa drugima
stimulirati želju za učenjem, sposobnost izdržljivosti i znatiželju
stimulirati učenike da razviju vlastite strategije učenja i sposobnosti kritičnog razmišljanja
stimulirati učenike u osobnom razvoju i u jačanju osobnog identiteta, u smislu razvijanja etičke, socijalne i kulturne kompetencije, i sposobnosti za razumijevanje demokracije i za demokratsko učešće
prilagoditi za učenike da bi mogli učestvovati i svjesno donositi važne odluke, kao što su izbor obrazovanja i budućeg posla
osigurati da fizičko i psihosocijalno radno stanje i sredina učenja pospješuje zdravlje, zadovoljstvo i učenje
prilagoditi za suradnju između doma i škole i osigurati da roditelji imaju suodgovornost u školi
stimulisati, upotrebljavati i razvijati kompetenciju svakog nastavnika i učitelja
doprineti tome da svaki nastavnik i instruktor djeluje kao jasan vođa i uzor djeci i mladima
obezbediti saradnju s roditeljlima i na takav način osigurati da roditelji imaju suodgovornost u školi
obezbediti da se i lokalno društvo uključi u nastavu na jedan smislen način

Samarbeid med hjemmet

Foreldrene har ansvar for oppdragelsen av barna sine. Skolen ønsker å samarbeide med foreldrene og støtte dem med denne oppgaven. For at barna skal lære mest mulig på skolen, er det viktig at skolen og hjemmet samarbeider.

Saradnja sa domom

Roditelji imaju odgovornost za podizanje-odgajanje svoje dece. Škola želi sarađivati sa roditeljima i podržavati ih u ovom zadatku. Da bi deca naučila što više u školi, bitno je da škola i dom sarađuju.

Det er viktig at eleven, foreldrene og læreren snakker sammen. De må snakke om den faglige utviklingen og om hvordan eleven har det på skolen. Det skal være minst to slike samtaler hvert år.

Det er viktig at foreldrene leser og setter seg inn i all skriftlig informasjon fra skolen. Barna får gjerne lekseplaner og/eller periodeplaner. På disse planene kan man lese om hva klassen jobber med i de ulike fagene.

Bitno je da učenik, roditelji i nastavnik razgovaraju skupa. Oni moraju razgovarati o školskom razvoju i kako je učeniku u školi. Najmanje se dva takva razgovora moraju obaviti svake godine.

Bitno je da roditelji pročitaju i upoznaju se sa svom pismenom informacijom iz škole. Djeca dobivaju plan zadaće i/ili periodične planove. Na ovim planovima može se pročitati čime razred u raznim predmetima radi.

Viktige beskjeder til foreldre eller foresatte står også på disse planene. Foreldrene kan kontakte læreren eller andre på skolen hvis det er noe de lurer på.Det er vanlig at foreldrene møter læreren og de andre foreldrene. De snakker om klassen og klassemiljøet og om planer og aktiviteter. Det skal være minst to foreldremøter hvert år. Det er fint å bli kjent med de andre foreldrene på slike møter.

Bitne poruke roditeljima ili starateljima stoje također u ovim planovima. Roditelji mogu kontaktirati nastavnika ili druge u školi ako ih nešto interesira.Uobičajeno je da se roditelji sretnu sa nastavnikom i sa drugim roditeljima i da razgovaraju o razredu, o razrednom sredinom, te o planovima i aktivnostima. Najmanje se takva dva razgovora moraju obaviti svake godine. Fino je upoznati druge roditelje na takvim sastancima.

Skolemiljø

Skolebarn har rett til et godt skolemiljø, både fysisk og psykososialt. Barna har rett til en skolehverdag der de kan oppleve trivsel og trygghet, og de har rett til et godt og tilpasset læringsmiljø.

Hvis foreldrene mener at barna deres ikke får oppfylt rettighetene sine, kan de klage. Klagen skal sendes til skolen. Hvis foreldrene og skolen ikke blir enige, kan foreldrene klage videre til kommunen. Fylkesmannen er siste klageinstans.

Školska sredina

Školska djeca imaju pravo na dobru školsku sredinu, i fizički i psihosocijalno. Djeca imaju pravo na školsku svakodnevnicu u kojoj mogu doživjeti ugodnost i sigurnost, a imaju pravo i na dobru i prilagođenu sredinu učenja.

Roditelji se mogu žaliti ako smatraju da prava njihove djece nisu ispunjena. Žalba se predaje školi. Ako se roditelji i škola ne slože, roditelji se mogu žaliti dalje općini. Žalba se također može diretno poslati Županskom uredu. Župan je posljednja žalbena instanca.

Videregående opplæring

Noen fakta om videregående opplæring:

All ungdom som har fullført norsk grunnskole eller tilsvarende, har rett til tre års videregående opplæring.
Ungdommen må være ferdig med den videregående opplæringen innen det året han eller hun fyller 24 år.
Fylkeskommunen betaler for videregående opplæring og har plikt til å tilby slik opplæring til alle som har rett til det.
Videregående opplæring har studieforberedende retninger og yrkesfaglige retninger.

Srednjoškolsko obrazovanje

Neke činjenice o srednjoškolskom obrazovanju

Sva omladina koja je završila norvešku osnovnu, ili odgovarajuću školu, imaju pravo na tri godine srednjoškolskog obrazovanja.
Omladina mora završiti srednjoškolsko obrazovanje do te godine kada on ili ona pune 24 godine.
Županijsko vijeće plaća srednjoškolsko obrazovanje i ima dužnost da ponudi takvo obrazovanje svima koji imaju pravo na to.
Srednjoškolsko obrazovanje ima smjerove koji pripremaju za dalje studiranje i stručne smjerove.

Grunnskolen og videregående skole

Ungdommer er ferdige med grunnskolen når de er rundt 16 år. Det fins ikke mange jobber for personer med kun grunnskolen, og de aller fleste velger derfor å fortsette på videregående skole.

I tillegg til offentlige videregående skoler fins det en del private skoler. På private skoler betaler familien skolepenger. De betaler likevel bare en egenandel, mens staten betaler resten av det skoleplassen egentlig koster.

Osnovna škola i srednja škola

Omladina završava osnovnu školu oko svoje 16-te godine. Ne postoji puno poslova za one koji su završili samo osnovnu školu, i iz tog razloga većina se oprijedljuje da nastave školovanje i krenu u srednju školu.

U dodatku javnim srednjim školama postoji i jedan dio privatnih škola. U privatnim školama obitelj plaća izdatke za školovanje. Ipak, plaćaju samo jedno učešće, dok država plaća ostatak onoga što školsko mjesto zaista košta.

I de fleste yrker og jobber i samfunnet i dag er det nødvendig med utdanning fra videregående skole eller høyere utdanning. Det er også nødvendig for velferdssamfunnet at flest mulig tar utdanning. På denne måten kan vi opprettholde verdiskapingen og skape nye arbeidsplasser. Uten et høyt utdanningsnivå i befolkningen vil det være vanskelig å beholde velferdssamfunnet og alle velferdsgodene.

Videregående opplæring er gratis.

Elevene låner lærebøker på skolen, men må kjøpe skrivesaker og liknende selv.

Za većinu struka i radnih mjesta u društvu danas je neophodno srednjoškolsko ili visoko obrazovanje. Za državu socijalnog staranja je također bitno da se što više ljudi obrazuje. Na ovaj način se mogu očuvati stečene vrijednosti i stvoriti nova radnja mjesta. Bez visokog nivoa obrazovanja među stanovništvom bit će teško zadržati društvo socijalnog uređenja i sve dobrobiti tog društva.

Srednja škola je besplatna

Učenici posuđuju udžbenike u školi, ali opremu za pisanje i slično moraju kupiti sami.

Høyere utdanning

Etter videregående skole kan elevene fortsette med høyere utdanning på universitet eller høyskole.

De fleste universiteter og høyskoler er offentlige, og undervisningen er gratis for studentene. Det er det offentlige som betaler. Det er likevel vanlig at studentene betaler en liten semester- eller studieavgift. Det fins også private høyskoler. Der betaler studentene en egenandel for undervisningen.

Visoko obrazovanje

Nakon srednje škole učenici mogu nastaviti sa visokim obrazovanjem pri univerzitetu ili višoj školi.

Većina univerziteta i viših škola je javna, i nastava ja besplatna za studente. Sektori javne službe plaćaju ovu nastavu. Ipak, uobičajeno je da studenti plaćaju jednu malu semestarsku ili studentsku naknadu. Također postoje privatne visoke škole. Tamo studenti plaćaju učešće za nastavu.

Kostnader til offentlige skoler og universiteter betales av det offentlige, og utdanningen er gratis for befolkningen. Men både i offentlig og privat høyere utdanning må studentene sørge for alt studiemateriell selv. Dette innebærer at de selv må kjøpe pensumbøker og forbruksmateriell.

Selv om universiteter og høyskoler er gratis, trenger man penger til andre utgifter mens man studerer. Det er derfor vanlig at studenter låner penger fra Lånekassen slik at man kan betale husleie, mat og andre nødvendige ting mens man studerer. På denne måten har alle som ønsker det, muligheten til å ta høyere utdanning helt uavhengig av familiens økonomi. Mange studenter jobber også ved siden av studiene for å få nok penger å leve for.

Troškovi javnih škola i univerziteta plaća javna služba, i predavanja su besplatna za stanovništvo. Ali i u javnom i u privatnom visokom obrazovanju moraju studenti sami osigurati sav školski materijal. To uključuje da oni sami moraju kupiti udžbenike i drugu opremu koja im je potrebna.

Iako su univerziteti i više škole besplatni, dok se studira potreban je novac za i druge potrebe. Zato je uobičajeno da studenti posude novac iz državne kreditne kase za studentske kredite tako da se stanarina, hrana i druge neophodne stvari mogu platiti. Na ovaj način svi koji žele, neovisno o porodičnoj ekonomiji, imaju mogućnosti za više obrazovanje. Mnogi studenti također rade pored studija da bi dobili dovoljno novaca za život.

Et likeverdig utdanningstilbud

Et moderne samfunn er avhengig av høy sysselsetting, teknologi, produksjon og nyskaping. Norge trenger derfor en høyt utdannet befolkning. Dette bidrar det offentlige til, blant annet ved å tilby et likeverdig utdanningstilbud til alle.

Omtrent 30 prosent av voksne i Norge i dag har høyere utdanning. Flere og flere unge tar høyere utdanning, og utdanningsnivået i Norge blir stadig høyere. Over 60 prosent av dagens studenter er kvinner, og kvinner har et litt høyere utdanningsnivå enn menn.

Alle som har studiekompetanse fra videregående skole, kan søke om studieplass på høyskoler og universiteter.

Samordna opptak styrer opptaket til høyskoler og universiteter.

Podjednaka ponuda obrazovanja za sve

Jedno moderno društvo je ovisno o visokim stopama zaposlenja, tehnologiji, produkciji i inovaciji. Zbog toga je Norveškoj potrebno visokoobrazovano stanovništvo.

Skoro 30 posto odraslih u Norveškoj danas ima više obrazovanje. Sve više i više mladih biraju više obrazovanje, te nivo obrazovanja u Norveškoj stalno postaje viši. Preko 60 posto studenata danas su žene. Žene imaju malo viši nivo obrazovanja nego muškarci.

Svi koji imaju ispunjene uslove za dalje studiranje iz srednje škole mogu tražiti studentsko mjesto na višim školama i univerzitetima.
Samordna opptak styrer opptaket til høyskoler og universiteter.

Lånekassen

Lånekassen gir stipend og lån til elever og studenter i Norge og til norske studenter som tar utdanning i utlandet.

Lånekassen skal medvirke til

å fjerne ulikhet og fremme likestilling slik at alle kan få utdanning uavhengig av geografiske forhold, alder, kjønn og økonomisk eller sosial situasjon
at utdanningen foregår under tilfredsstillende arbeidsforhold slik at studiearbeidet kan bli effektivt
å sikre samfunnet tilgang på utdannet arbeidskraft

Voksne kan også søke stipend og/eller lån til grunnskole og videregående opplæring.

Državna kasa za studentske kredite

Državna kasa za studentske kredite (Lånekassen) daje stipendiju i kredit učenicima i studentima u Norveškoj, a i norveškim studentima koji studiraju u inostranstvu.

Državna kasa za studentske kredite će doprinijeti

odstranjivanju nejednakosti i poticanju ravnopravnosti, tako da se svi mogu obrazovati, neovisno o geografskim uvjetima, starosnoj dobi, spolu i ekonomskoj ili socijalnoj situaciji
da se obrazovanje odvija pod zadovoljavajućim radnim uvjetima tako da studentski rad može biti efikasan
da osigura društvu pristup obrazovanoj radnoj snazi

Odrasli mogu također tražiti stipendiju i/ili kredit za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

Voksne og utdanning

Samfunnet endrer seg hele tida. Det kommer stadig ny teknologi, og dette har konsekvenser for arbeidslivet. Dette krever at arbeidstakerne må holde seg oppdatert og lære nye ferdigheter.

Voksne kan ta en helt ny utdanning, bygge videre på tidligere utdanning eller ta grunnskolefag for å møte de nye kravene fra arbeidslivet.

Mange arrangører tilbyr ulike kurs til voksne. Dette kan for eksempel være hobbykurs, språkkurs og kvalifiserende kurs. Staten finansierer ofte deler av disse kursene.

Odrasli i obrazovanje

Društvo se kontinuirano mijenja. Razvoj tehnologije utiče na radni život i zahtjeva da se radnici cijelo vrijeme drže ažurirani i da uče nove stvari.
Odrasli mogu izabrati neko skroz novo obrazovanje, nadograditi ranije stečeno obrazovanje ili izabrati predmete iz osnovne škole da bi se susreli sa novim zahtjevima radnog života.
Mnogi promotori nude razne kurseve / tečajeve odraslima. To može biti, na primjer hobi, kurs jezika i kvalifikacijski kurs. Država često financira dijelove ovih kurseva.

Kommunen har ansvaret for å tilby grunnskoleopplæring, og fylkeskommunene har ansvaret for å tilby videregående opplæring til voksne. Voksne med rett til grunnskole eller videregående opplæring skal få denne undervisningen gratis. Det fins også mange privatskoler som tilbyr videregående opplæring for voksne.

Arbeidssøkere kan få tilbud om ulike kurs gjennom NAV. Målet er å kvalifisere kursdeltakere til arbeid. NAV dekker kostnadene og betaler ofte også kurspenger til deltakerne på slike kurs.

Opština ima odgovornost ponuditi osnovno školsko obrazovanje, a Županijsko vijeće ima odgovornost da ponudi srednjoškolsko obrazovanje odraslima. Odrasli koji imaju pravo na osnovnu školu ili srednjoškolsko obrazovanje će ovu nastavu dobiti besplatno. Također postoji mnogo privatnih škola koje nude srednjoškolsko obrazovanje za odrasle.

Osobe koje traže posao mogu putem NAV-a dobiti ponudu raznih kurseva. Cilj kursa je kvalifikacija učesnika za rad. NAV pokriva troškove i također, često, plaća novčanu naknadu učesnicima za pohađanje kursa / tečaja.

Voksnes rett til grunnskoleopplæring

Voksne som trenger grunnskoleopplæring, har rett til slik opplæring. Opplæringen er gratis. Kommunen kan gi mer informasjon om dette.

Pravo odraslih na osnovno obrazovanje

Odraslima kojima treba osnovno obrazovanje imaju pravo na to. Ovo obrazovanje je besplatno. Općina može dati više informacija o ovome.

Voksnes rett til videregående opplæring

Voksne som har fullført grunnskolen, men ikke videregående opplæring, eller ikke har fått godkjent fullført videregående opplæring i hjemlandet, har rett til videregående opplæring. Det er fylkeskommunen som har ansvaret for dette.

Pravo odraslih na srednjoškolsko obrazovanje

Odrasli koji su završili osnovnu školu, ali ne i srednju školu, ili njihovo srednješkolsko obrazovanje nije priznato, imaju pravo na srednjoškolsko obrazovanje. Županijsko vijeće ima odgovornost za to.

Godkjenning av utdanning fra utlandet

Hvis du har lært et yrke i utlandet og ikke har papirer på dette, kan du få vist hva du kan gjennom yrkesprøving. Yrkesprøving er en metode som vurderer og godkjenner kompetanse på videregående skoles nivå, men du kan godt ha lært yrket uten å ha gått på skole. Se nettsidene til NOKUT for mer informasjon om dette.

Priznavanje obrazovanja iz inostranstva

Ako imate obrazovanje za jednu struku iz inostranstva, a nemate dokumentaciju za to, možete pokazati šta znate o struci putem stručnog testiranja. Stručno testiranje je jedna metoda koja razmatra i priznaje kompetenciju srednjoškolskog nivoa. Moguće da ste učili struku bez da ste išli u školu.
Za više informacija o ovome. Uđite na NOKUT

Historisk utvikling

Norge har lange tradisjoner når det gjelder skole og utdanning. På 1700-tallet var den økonomiske situasjonen i landet svært dårlig. Likevel ble utdanning sett på som så viktig at det ble bestemt at alle barn skulle gå på skole, og at staten skulle betale for dette.

Allerede i første halvdel av 1700-tallet ble det innført obligatorisk, gratis skolegang for alle barn, både gutter og jenter. Tanken var at alle skulle lære å lese, slik at de kunne lese i Bibelen selv. Alle skulle også få undervisning i kristendom.
På den tida var det ikke vanlig å gå på skolen hver dag. Mange barn gikk på skolen annenhver dag eller bare noen uker i året.
Etter hvert kom det flere fag inn i skolen. Skriving, matematikk og sang ble for eksempel obligatoriske fag på begynnelsen av 1800-tallet.
I 1936 ble det bestemt at alle barn skulle gå minimum sju år på skole. Fra 1997 har det vært ti års opplæringsplikt.
Politikerne på Stortinget godkjenner alle læreplanene som brukes på forskjellige skoler. På denne måten blir innholdet i skolen ganske likt i hele landet.

Istorijski razvoj

Norveška ima dugu tradiciju školstva i obrazovanja. U 18.stoljeću je ekonomska situacija u zemlji bila jako loša. Ipak, obrazovanje se gledalo kao vrlo bitno, te je odlučeno da će sva djeca ići u školu o državnom trošku.

Već u prvom dijelu 18.stoljeća je uvedeno obavezno i besplatno školovanje za svu djecu. I za dječake i za curice. Misao je bila da bi sva djeca naučila čitati, kako bi sami mogli čitati Bibliju. Svi si također trebali imati vjeronauku.
U tom dobu nije bilo uobičajeno da se u školu ide svaki dan. Mnoga djeca su išta u školu svaki drugi dan ili samo neke od tjedana u godini.
Vremenom se pojavilo više predmeta u školi. Na primjer, pisanje, matematika i pjevanje postali su obavezni predmeti u početku 1900 stoljeća.
1936 godine je odlučeno da sva djeca trebaju ići minimalno sedam godina u školu. Od 1997. godine postoji obavezno desetogodišnje školovanje.
Političari u Parlamentu odobrili su sve nastavne planove koji se koriste u raznim školama. Na ovaj je način sadržaj poprilično sličan u cijeloj zemlji

Historisk utvikling

1739: Den første skoleloven. Obligatoriske fag var kristendom og lesing.

1827: Ny skolelov. Skriving og regning ble obligatorisk.

1936: Enhetsskolen ble innført.

1969: Obligatorisk 9-årig grunnskole.

1997: Obligatorisk 10-årig grunnskole.

Istorijski razvoj

1739: Prvi Zakon o školi. Obavezni predmeti su bili kršćanstvo i čitanje.

1827: Novi Zakon o školi. Pisanje i računjanje postali su obavezni.

1936: Sveobuhvatna škola je uvedena.

1969: Obavezno 9-godišnje školovanje.

1997: Obavezno 10-godišnje školovanje.

Innholdet i skolen

Innholdet i skolen har forandret seg mye i løpet av de 300 årene vi har hatt obligatorisk skolegang her i landet. På 1700-tallet var målet med undervisningen å gi elevene kunnskap om kristendommen. Senere ble opplæring i forskjellige typer praktiske ferdigheter som skriving, regning, matlaging, søm og snekring tatt inn i skolen.

Sadržaj u školi.

Sadržaj u školi se dosta promijenio u toku posljednjih 300 godina obaveznog školovanja ovdje u zemlji. U 18.stoljeću cilj sa nastavom je bio učenje o kršćanstvu. Kasnije je u školu uvedena obuka u raznim vrstama praktičnih vještina, kao što su pisanje, računanje, kuhanje, šivenje i stolarstvo.

Informasjon

I dag er det ganske lett å finne fram til informasjon. Barn bruker digitale verktøy fra de er små. Det er viktig å lære barna å finne fram til god informasjon og å være kritiske til den informasjonen de finner. Barna skal lære å tenke selvstendig. De skal lære å bruke den informasjonen de finner, til å løse ulike problemstillinger, og de skal lære å samarbeide med andre. I tillegg skal de lære faktakunnskap og grunnleggende ferdigheter som lesing, skriving og rekning.

Informacije

Danas je prilično lako pronaći informacija. Deca koriste kompjutere i internet od malih nogu. Bitno je djecu naučiti da pronađu dobre informacije, te biti kritični prema informaciji koju nađu.
Deca trebaju naučiti samostalno razmišljati. Oni treba da nauče da koriste informaciju koju su našli da bi riješili razne probleme, a to će ih naučiti i suradnji sa drugima. Pored ovoga će naučiti osnovne vještine, kao čitanje, pisanje i matematiku.