Lekcija 7 materijal

Utdanningssystemet i Norge

Opplæringsplikt

I Norge er det opplæringsplikt for barn og unge. Det betyr at alle barn som bor i Norge, har rett til ti års opplæring på grunnskolenivå.
Barn starter på skolen det året de fyller seks år.
All ungdom og mange voksne har rett til videregående opplæring.
Offentlige høyskoler og universitet er gratis.
Barnehage er ikke obligatorisk, men de fleste barn går i barnehagen fra de er ett‒to år gamle.

Sistem obrazovanja u Norveškoj

Obaveza školovanja

U Norveškoj postoji obaveza školovanja za decu i mlade. To znači da sva deca koja žive u Norveškoj imaju pravo na desetogodišnje osnovno školovanje.
Deca počinju u školu te godine kada pune šest godina.
Sva omladina i mnogi odrasli imaju pravo na srednjoškolsko obrazovanje.
Državne više škole i univerziteti su besplatni.
Obdaništa / vrtići nisu obavezni, ali većina dece idu u obdanište / vrtić od kada su godinu – dve stari.

Barnehagen er et pedagogisk tilbud

I barnehagen lærer barna mange ting:

De får erfaring i være sammen med andre barn.
De lærer å ta hensyn til andre.
De blir mer selvstendige.
De lærer mye faktakunnskap.
De blir bedre forberedt til å begynne på skolen.

Vrtić je jedna pedagoška ponuda

U obdaništu / vrtiću djeca uče mnoge stvari:

Tijekom boravka sa drugom djecom sječu iskustvo
Nauče imati obzira prema drugima.
Postaju samostalnija.
Nauče mnogo činjenica.
Postanu bolje pripremljena za početak škole.

Personalet bruker mye tid på å planlegge hva barna skal lære i barnehagen. Når de planlegger disse aktivitetene, må de ta utgangspunkt i barnehageloven og andre regler og planer som myndighetene har fastsatt. Foreldrene får informasjon fra barnehagen om målene for arbeidet i barnehagen og om aktivitetene barna skal være med på.

Foreldrene blir invitert til foreldremøter og individuelle foreldresamtaler. På foreldremøtene kan foreldrene bli kjent med hverandre og snakke sammen om hvordan det er å ha små barn. Foreldre som ikke snakker norsk, har rett til å ha med seg tolk på foreldremøter.

Osoblje koristi dosta vremena na planiranje toga što će djeca učiti u obdaništu. Kada planiraju ove aktivnosti, moraju da se drže Zakona koji štiti prava djece i drugih pravilnika, također planova koje su odredile državne vlasti . Obdaništa informiraju roditelje o ciljevima za rad u obdaništu i o aktivnostima u kojem djeca učestvuju.

Roditelji budu pozivani na roditeljske sastanke i na individualne roditeljske razgovore. Na roditeljskim sastancima se roditelji mogu upoznati jedni sa drugima i razgovarati o tome kako je imati malu djecu. Roditelji koji ne govore norveški jezik imaju pravo da na roditeljske sastanke povedu tumača.

Finansiering

Stortinget fastsetter hvert år en makspris for barnehageplasser i Norge. Ingen foreldre skal betale mer enn denne maksprisen. Dette gjelder enten barnehagen er offentlig eller privat eid. I tillegg kan det komme kostnader til mat, turer og andre ting. Les mer på: http://www.udir.no/regelverk-og-tilsyn/barnehage/foreldrebetaling.

Finansiranje

Parlament u Norveškoj određuje maksimalnu cijenu mjesta u vrtiću/obdaništu. Niko od roditelja neće plaćati više od od ove maksimalne cijene. Ovo važi i za javna i za privatna obdaništa. U dodatku mogući su troškovi za hranu, izlete i ostale stvari.
makspris barnehage

Hvor mye det koster å ha barn i barnehage, varierer likevel fra kommune til kommune. I noen kommuner kan familier med lave inntekter søke om redusert betaling, mens andre kommuner har samme pris for alle, uansett inntekt. Noen kommuner gir redusert pris hvis man har flere barn i samme barnehage, mens andre kommuner har ikke en slik ordning.

Koliko košta jedno mjesto u obdaništu ipak varira od opštine do opštine. U nekim opštinama mogu porodice sa niskim primanjima tražiti reducirano plaćanje, dok druge opštine imaju istu cijenu za sve, bez obzira na primanja. Neke opštine daju popust ako jedna porodica ima više dece u istom obdaništu, dok druge općine nemaju takvu odredbu.

Barnehagen

Barnehagen er ikke obligatorisk, men nesten alle barn i Norge går i barnehage før de begynner på skolen. Over 90 prosent av alle barn mellom 1 og 5 år går i barnehage.

Barnehagene må følge det som står i barnehageloven. De ansatte må derfor følge loven når de planlegger aktivitetene i barnehagen.

Det er ikke gratis å ha barn i barnehage. Foreldrene betaler en egenandel hver måned, mens resten av det plassen koster, blir dekket av det offentlige.

Obdanište

Obdanište / vrtić nije obavezan, ali skoro svako dete u Norveškoj ide u obdanište / vrtić pre nego krene u školu. Preko 90 posto od sve dece između 1 i 5 godina starosti ide u vrtić.

Obdaništa / vrtići moraju pratiti ono što stoji u Zakonu o obdaništima / vrtićima. Uposleni zato moraju pratiti zakon kada planiraju aktivnosti u obdaništu / vrtiću.

Obdaništa / vrtići nisu besplatni. Roditelji plaćaju učešće svaki mjesec, dok ostatak onoga što mjesto košta pokriva javna služba.

Grunnskole

Noen fakta om grunnskolen

Alle barn har rett til grunnskoleopplæring i ti år. Barna begynner i første klasse det året de fyller seks år.
Alle barn har rett til å få tilpasset undervisning, og elever som trenger ekstra hjelp, skal få det.
Elevene på barnetrinnet får en muntlig eller skriftlig vurdering, men ikke karakterer.
Alle barn i grunnskolen flyttes automatisk opp til neste klassetrinn etter sommerferien. Dette skjer uavhengig av barnets skoleresultater. Ingen barn går to år på samme klassetrinn.
Elevene på ungdomstrinnet får karakterer i alle fag. Karakterskalaen går fra 1 til 6, der 1 er dårligst, og 6 er best.
Grunnskolen er organisert på samme måte over hele landet. Det er for eksempel 190 skoledager hvert år for alle, men politikerne i hver kommune bestemmer når de forskjellige ferie- og fridagene skal legges.
Alle elever undervises etter samme læreplan. Det er politikerne på Stortinget som vedtar disse læreplanene. Barnet får altså ganske lik utdanning uansett hvilken kommune i landet de bor i.

Osnovna škola

Neke činjenice o osnovnoj školi

Sva djeca imaju pravo na desetogodišnje obrazovanje u osnovnoj školi. Djeca počinju u prvi razred u godini i kojoj pune šest godina.
Sva djeca imaju pravo na prilagođenu nastavu, a razredima kojima treba posebna pomoć, ta pomoć se daje.
Učenici od 1. do 7. razreda dobivaju usmeni ili pismeni kontrolni zadatak, ali ne i ocijene.
Učenici od 8. do 10. razreda dobivaju ocjene u svim predmetima. Skala ocjena ide od 1 do 6, gdje je 1 najlošija, a 6 je najbolja ocjena.
Sva djeca osnovne škole pređu automatski u sljedeći razred nakon ljetnog raspusta. To se desi neovisno o školskim rezultatima djeteta. Niti jedno dijete ponavlja razred .
Osnovna škola je organizirala na isti način u cijeloj zemlji. Na primjer, svake godine svako ima 190 školskih dana, ali političari u svakoj opštini odlučuju kada će se razni odmori i slobodni dani iskoristiti.
Svim učenicima se predaje prema istom nastavnom planu. Političari u Parlamentu usvajaju ove nastavne planove. Dijete dobiva slično obrazovanje bez obzira u kojoj opštini u državi živi.
Pored javnih osnovnih školama, postoje neke privatne škole. Samo oko 2,5 posto djece u Norveškoj pohađa privatne škole.

Fellesskolen

Opplæringsloven sier at alle barn, uavhengig av evner og forutsetninger, har rett til å få tilpasset opplæring på den skolen de hører til. Dette politiske prinsippet kalles fellesskolen.

Zajednička škola

Zakon o nastavi kaže da sva djeca, neovisno o sposobnostima i predispozicijama, imaju pravo da dobiju prilagođenu nastavu u školi kojoj pripadaju. Ovaj politički princip naziva se zajednička škola.

Finansiering av grunnskolen

Grunnskolen er gratis for elevene og foreldrene. Elevene låner lærebøker på skolen, og de får skrivebøker, blyanter og liknende.

Det er det offentlige som betaler alle utgifter. De største utgiftene er lønn til lærerne og bygging og drift av skolebygninger. I tillegg til offentlige grunnskoler fins det private skoler. Omtrent 2,5 prosent av barna i Norge går på private skoler.

På private skoler betaler familien skolepenger. De betaler likevel bare en egenandel, mens staten betaler resten av det skoleplassen egentlig koster.

Finansiranje osnovne škole

Osnovna škola je besplatna za učenike i roditelje. Učenici posuđuju udžbenike u školi i dobivaju sveske/teke, olovke i slično.

Javna služba snosi sve troškove. Najveći troškovi su plaće za nastavnike, te izgradnja i funkcionalnost školskih zgrada.
Pored javnih osnovnih škola postoje i privatne škole. Otprilike 2,5% djece u Norveškoj idu u privatne škole.

SFO – skolefritidsordning eller AKS – aktivitetsskole

I alle kommuner, unntatt Oslo heter det skolefritidsordning (SFO). I Oslo er navnet på samme tjeneste aktivitetsskole (AKS)

Alle kommuner har et tilbud om (SFO) eller (AKS) for elever fra 1.– 4. klasse.

SFO – produženi boravak ili AKS – škola aktvivnosti

U svakoj opštini osim u Oslu, produženi boravak se zove SFO. U Oslu se ta ista ponuda naziva škola aktivnosti AKS.

Svaka opština ima ponudu produženog boravka (SFO) ili (AKS) za učenike od 1.-4. razreda.

SFO/AKS er et frivillig tilbud til familier som trenger hjelp til å passe på barna før og etter vanlig skoletid, for eksempel fordi foreldrene er på jobb.
Det er ikke et pedagogisk tilbud, men ofte kan barna få hjelp med leksene her.

Det er ikke gratis å ha barn i SFO/AKS. Foreldrene betaler en egenandel hver måned, mens resten av det plassen egentlig koster, blir betalt av det offentlige. Egenandelen varierer fra kommune til kommune. I noen kommuner kan familier med lave inntekter søke om redusert betaling, mens andre kommuner har samme pris for alle, uansett inntekt. Noen kommuner gir rabatt hvis man har flere barn i samme ordning, andre ikke.

SFO/AKS je dobrovoljna ponuda porodicama kojima treba pomoć za čuvanje djece prije i poslije normalnog školskog vremena, na primjer zbog toga što su roditelji na poslu. Ovo nije pedagoška ponuda, ali djeca tu mogu često dobiti pomoć sa zadaćom

SFO/AKS nije besplatan za djecu. Roditelji plaćaju jedno učešće svaki mjesec, dok ostatak onoga što mjesto zaista košta, plaća javna služba. Učešće varira od općine do općine. U nekim općinama, obitelji sa niskim primanjima mogu tražiti umanjeno plaćanje, dok druge općine imaju istu cijenu, bez obzira na primanja. Neke općine daju popust ako više djece istih roditelja idu u isti SFO, dok druge ne.

Disiplin

Lærerne har ikke lov til å bruke noen former for vold mot elevene. Disiplin i skolen skal foregå på en måte som er forenlig med barnets menneskeverd. Lærerne skal vise elevene respekt, og elevene skal vise læreren respekt.

Disciplina

Učitelji ne smiju upotrebljavati nikakav oblik nasilja nad učenicima. Disciplina u školi se odvija na jedan način koji je u skladu s djetetovim dostojanstvom. Učitelji moraju poštovati učenike, a i učenici moraju poštovati učitelja.