Lekcija 6 materijal

Barn og helse

Svangerskapskontroll og fødsel

Spedbarnsdødeligheten i et samfunn påvirkes av levestandard, helsetilbud og medisinske framskritt, i tillegg til trygder og andre velferdsgoder for foreldre og barn. I Norge i dag er spedbarnsdødeligheten lav sammenliknet både med de fleste andre land og tidligere tider. Gravide kvinner i Norge har rett til gratis svangerskapskontroller. Det er helsestasjonene eller fastlegene som utfører kontrollene. Kontrollene er frivillige, og målet er å sikre mors og barns helse under graviditeten, under fødselen og etter fødselen. I Norge anbefales det å gå til kontroll åtte til tolv ganger i løpet av svangerskapet. De fleste føder på sykehus, og dette er gratis.

Djeca i zdravlje

Kontrola trudnoće i porođaj

Na mortalitet odojčadi u jednom društvu utiče životni standard, zdravstvena ponuda i medicinski napredak u dodatku drugim osiguranjima i ostalim dobrobitima socijalnog staranja za roditelje i djecu. U Norveškoj je danas mortalitet odojčadi nizak u poređenju sa drugim zemljama, a i sa ranijim vremenima. Trudnice u Norveškoj imaju pravo na besplatnu trudničku kontrolu. Domovi zdravlja ili stalni doktori vrše ove kontrole. Kontrole su dobrovoljne a cilj im je da se osiguraju zdravlje majke i djeteta tokom trudnoće, pri porodu i nakon poroda. U Norveškoj se preporučuje kontrola osam do dvanaest puta tokom trudnoće. Većina žena se porađa u bolnici i to je besplatno.

Alle barn og unge som bor i Norge, får tilbud om jevnlige helsekontroller. Fra barna er babyer og fram til skolestart, foregår disse helsekontrollene på helsestasjonen. Etter at barna har begynt på skolen, er det skolehelsetjenesten som sørger for kontrollene. Det fins også helsestasjoner for ungdom i alle kommuner. Tjenestene på helsestasjonene og skolehelsetjenesten er gratis.

På helsestasjonen sjekker man hvordan barnet utvikler seg, om det vokser som det skal og legger på seg som normalt, om syn og hørsel fungerer bra, og om barnet lærer å forstå og snakke. Hvis det er problemer med barnets utvikling, vil helsestasjonen sørge for hjelp og veiledning. Alle barn og unge som bor i Norge, får også tilbud om vaksinasjon mot alvorlige sykdommer. Vaksinene beskytter mot sykdommene på en enkel, effektiv og ufarlig måte. Vaksinasjon er frivillig, men myndighetene i Norge anbefaler sterkt at foreldre får vaksinert barna. Vaksinene i vaksinasjonsprogrammet er gratis. Ekstra vaksiner, for eksempel i forbindelse med reiser til utlandet, må du betale for selv.

Sva djeca i mladi koji žive u Norveškoj, dobiju ponudu o redovitim zdravstvenim kontrolama. Od kad su djeca bebe i do početka škole, ove se zdravstvene kontrole obavljaju u domu zdravlja. Nakon što djeca krenu u školu, onda je školska zdravstvena usluga ta koja osigurava ove kontrole. Također postoji dom zdravlja za omladince u svakoj općini. Usluge u domovima zdravlja i školskim zdravstvenim uslugama su besplatne. U domu zdravlja se provjerava kako se dijete razvija, da li raste kao što treba i da li se normalno deblja, da li vid i sluh dobro funkcioniraju i da li dijete uči razumjeti i govoriti. Ako postoje problemi u razvoju djeteta, onda će dom zdravlja osigurati pomoć i savjete.

Sva djeca i mladi koji žive u Norveškoj, također dobiju ponudu o vakcinaciji protiv ozbiljnih bolesti.
Vakcine/cjepiva štite protiv bolesti na jedan jednostavan, efektivan i bezopasan način. Vakcinacija/cijepljenje je dobrovoljno, dok vlasti u Norveškoj jako preporučuju roditelje da vakcinišu/cijepe svoju djecu. Vakcine/cjepivo u vakcinacijskom programu su besplatno. Dodatne vakcine/cjepiva, na primjer pri inostranim putovanjima, morate platiti sami.

Hvis helseproblemer eller andre problemer oppdages tidlig, har man større mulighet til å bli frisk.
Vaksinasjoner forebygger og er med på å utrydde smittsomme sykdommer.

Alle barn har rett til en trygg oppvekst.
Alle barn og unge får gratis helsekontroll.
Alle barn og unge får gratis vaksine i barnevaksinasjonsprogrammet.
Alle barn får gratis tannbehandling.
Alle barn skal få god helsehjelp uavhengig av foreldrenes økonomi.

Ako se zdravstveni ili drugi problemi otkriju rano, postoje veće mogućnosti za izlječenjem.
Vakcinacija sprječava bolest, i doprinosi iskorjenjivanju prelaznih bolesti.

Sva djeca imaju pravo na sigurno odrastanje.
Sva djeca i mladi imaju besplatne zdravstvene kontrole.
Sva djeca i mladi imaju besplatnu vakcinaciju / cijepljenje.
Sva djeca imaju besplatno liječenje zuba.
Sva djeca imaju dobru zdravstvenu pomoć neovisno o situiranosti roditelja.

Helsestasjons- og skolehelsetjenesten

Helsestasjons- og skolehelsetjenesten er et lovpålagt tilbud til alle barn, unge og deres foresatte. Tilbudet omfatter svangerskapsomsorgen, helsestasjon for barn mellom null og fem år, skolehelsetjenesten for de mellom 6 og 20 år og helsestasjon for ungdom.

Tjenesten har en sentral rolle i kommunens folkehelsearbeid og arbeider helsefremmende og forebyggende, både med psykisk og fysisk helse og sosiale forhold. Arbeidet innebærer veiledning, helseundersøkelser, vaksinering, oppfølging og henvisning videre ved behov.

Dom zdravlja i školska zdravstvena usluga

Dom zdravlja i školska zdravstvena usluga je jedna zakonski određena ponuda za svu djecu, mlade i njihove staratelje. Ponuda obuhvata brigu u trudnoći, dom zdravlja za djecu između nula i pet godina, školsku zdravstvenu uslugu za one između 6 i 20 godina i zdravstvenu stanicu za omladinu

Usluga ima jednu centralnu ulogu u općinskom radu sa zdravljem naroda, a usluga radi na promociji i preventivi zdravlja, kako psihičkog tako i sa fizičkog, a isto tako i na društvenim odnosima. Rad obuhvata savjetovanje, zdravstvene preglede, vakcinaciju, kontrole i dalje upute po potrebi.

Eldre og helse

Alle eldre mennesker i Norge får alderspensjon. Størrelsen på denne pensjonen varierer etter tidligere arbeidsinntekter.

De fleste eldre i Norge bor i sitt eget hjem. En del får hjelp fra kommunen som for eksempel hjemmesykepleie, hjemmehjelp, eller tilbud om plass på kommunalt dagsenter. Mange klarer seg også helt på egen hånd eller bare med hjelp fra familien sin. Når man ikke lenger klarer seg selv kan man søke om plass på sykehjem. Men bare halvparten av folk over 90 år bor på sykehjem.

De som bruker hjemmetjenester, betaler en egenandel for disse tjenestene. Kommunen betaler resten av det tjenesten koster. Hvor stor egenandelen er, varierer mye fra kommune til kommune. Personer som bor på sykehjem, betaler også en egenandel. En sykehjemsplass koster totalt ca. 800 000 kroner i året. Hvor mye brukeren selv betaler, er avhengig av inntekt.

Stariji i zdravlje

Svi stariji ljudi u Norveškoj dobivaju staračku penziju/mirovinu. Visina ove penzije/mirovine varira o ranijim radnim primanjima.

Većina starijih u Norveškoj živi u svom vlastitom domu. Jedan dio njih dobiva pomoć iz općine kao npr. patronažna služba, kućna pomoć ili ponuda za mjesto u općinskom dnevnom centru. Mnogi se snalaze sami ili samo sa pomoći od svoje porodice. Kada osoba više nije u stanju da sama brine o sebi, može tražiti mjesto u staračkom domu. Samo polovina starijih preko 90 godina živi u staračkom domu.

Oni koji koriste ponudu o kućnoj njezi, plaćaju učešće za ove usluge. Općine plaćaju ostatak onoga što usluga košta. Koliki je učešće, varira dosta od općine do općine. Osobe koje stanuju u staračkom domu, također plaćaju učešće. Jedno mjesto u bolnici košta ukupno oko 800 000 kruna godišnje. Koliko korisnik plaća učešća, ovisno je o primanju.

Eldre mennesker har ofte spesielle helseproblemer:

Når vi blir eldre, blir kroppen mer sliten. Vi har kanskje mer vondt i muskler og ledd, og vi orker ikke å gjøre så mye som før. Dette kan igjen føre til depresjon og isolasjon.
Ca. 100 000 eldre mennesker i Norge lider av depresjoner. Dette kan skyldes at helsa generelt er dårligere enn før. Men det kan også skyldes ensomhet og isolasjon.
Det er vanlig at hukommelsen svikter hos eldre mennesker, og mange utvikler demens. Demens er en tilstand der hjernen er skadet, og både hukommelse, følelsesliv og sosial funksjonsevne blir skadet.
Noen mister matlysten når de blir eldre. Dette kan føre til at de blir underernærte eller feilernærte. Da kan immunforsvaret bli dårligere, slik at de lettere blir utsatt for sykdommer eller infeksjoner.

Stariji ljudi često imaju posebne zdravstvene probleme:

S godinama naše tijelo postaje istrošenije. Možda imamo više bolova u mišićima i zglobovima i ne možemo raditi isto toliko kao i ranije. Ovo može dovesti do depresije i izolacije.
Oko 100 000 starijih ljudi u Norveškoj pati od depresije. Razlog tome je da je zdravlje općenito lošije nego ranije. Također može biti radi usamljenosti i izolacije.
Uobičajeno je da kod starijih ljudi pamćenje popušta, a kod mnogih se razvije i demencija. Demencija je jedno stanje koje je prouzrokovano oštećenjem mozga, te je pamćenje, emotivni život i socijalna funkcionalna sposobnost oštećena.
Neko izgubi apetit kada ostare. Ovo može dovesti do neuhranjenosti ili do pogrešne ishrane. Tada imunitet postaje slabiji , a osobe sa slabijim imunitetom su češće izloženi bolestima ili infekcijama.

Folkehelsa

Folkehelsa i Norge har blitt vesentlig bedre i løpet av de siste 100 årene. Dette skyldes i stor grad at velferdssamfunnet har utviklet seg og gitt flere og flere stadig bedre muligheter for å leve gode og trygge liv. Folk i Norge lever lenger i dag enn tidligere. Mange eldre er også friskere enn før. Dette gir mulighet til å leve et godt og aktivt liv lenge.

Zdravlje naroda

Posljednjih 100 godina u Norveškoj se zdravlje naroda znatno poboljšalo. Uzrok tome je u velikom stupnju to što se društvo socijalnog staranja razvilo i dalo sve više i više mogućnosti za življenje jednog dobrog i sigurnog života. Danas narod u Norveškoj duže živi nego ranije. Mnogi stariji su također zdraviji nego ranije. Ovo daje mogućnost življenja jednog dobrog i aktivnog života.

Psykisk helse

Psykiske plager kan ramme alle mennesker i ulike perioder i livet. Det kan være mange årsaker til at man utvikler psykiske lidelser. Det kan være vanskelige situasjoner i livet, som familieproblemer eller en problematisk arbeidssituasjon. Noen ganger kan psykiske lidelser komme etter kriser, dødsfall, ulykker eller opplevelser i krigssituasjoner. Noen personer kan være arvelig disponert for å utvikle psykiske lidelser, og stress kan være en utløsende faktor. Synet på psykisk helse har endret seg over tid. I dag vil et flertall av Norges befolkning ha en åpen og forståelsesfull holdning til psykisk sykdom. Folk flest mener at psykisk syke må få behandling og hjelp fra helsevesenet på lik linje med de som har fysiske lidelser. Man har også tro på at det er mulig å bli frisk av psykiske lidelser.

Psihičko zdravlje

Psihičke poteškoće mogu zadesiti sve ljude u različitim životnim periodima. Postoje mnogi razlozi zbog kojih se psihičke tegobe javljaju. Razlog tome mogu biti teška životna situacija, kao što su obiteljski problemi ili problemi na radnom mjestu. Psihičke tegobe, ponekad mogu doći nakon kriza, smrtnih slučajeva, nesreća ili doživljaja iz ratnih situacija. Neke osobe mogu biti genetski predodređeni psihičkim oboljenjima. Stres je također jedan od mogućih faktora koji izaziva psihičke tegobe.
Pogled na psihičko zdravlje se vremenom promijenio.

Migrasjonsprosessen

De fleste mennesker som flytter til et nytt land, opplever det vi kaller en psykisk migrasjonsprosess: I den første perioden er livet bra, og man er positivt innstilt til det nye landet. Etter en tid vil mange føle seg deprimert og ha mange negative tanker om det nye landet. Etter hvert vil livet stabilisere seg for de fleste.

Proces migracije

Većina ljudi koji se presele u drugu zemlju, doživljava ono što mi nazivamo psihički proces migracije: U prvom periodu život je dobar i čovjek je pozitivan prema novoj zemlji. Nakon nekog vremena, mnogi će se osjećati deprimirani i imati mnoge negativne misli o toj novoj zemlji. Vremenom će se, mnogima, život stabilizirati.

Forebygging av helseproblemer

Måten vi lever på, og hvor god helse vi har, henger ofte sammen.

Vi har større sjanse for å holde oss friske lenger, hvis vi spiser sunt og er fysisk aktive.
Risikoen for å få kreft og hjerte-karsykdommer er større for de som røyker.
I Norge sier man at en god latter forlenger livet.

Zdravstvena preventiva

Način na koji živimo i koliko dobro zdravlje imaamo često su povezani.

Šanse su veće da ćemo biti zdravi duže ako jedemo zdravo i fizički som aktivni.
Riziko karcinoma i kardiovaskularnih oboljenja je povećan kod osoba koje puše.
U Norveškoj se kaže da dobar smijeh produžava život.