Lekcija 5 materijal

Retten til å bestemme over eget liv

All bruk av vold er forbudt ved lov i Norge, også vold i familien, mellom kjærester, samboere og ektepar.

Bruk av fysisk avstraffelse i barneoppdragelsen, kjønnslemlestelse og å presse noen til å gifte seg mot sin vilje, blir også regnet som vold.

Pravo odlučivanje nad vlastitim životom

Svo korištenje nasilja je zabranjeno u Norveškoj, također nasilje u obitelji, između parova, onih koji žive nevjenčano skupa i bračnih parova.

Korištenje fizičkog kažnjavanja u odgoju, obrezivanje žena, i nasilno tjerati nekoga da se vječna protiv svoje volje se također računa kao nasilje.

Hva er vold?

Vold er et overgrep mot andre.
Vold er alle handlinger som påfører en annen skade, smerte eller redsel.
Vold kan være både fysisk og psykisk.
Vold i nære relasjoner betyr at overgriperen og offeret er i familie med hverandre

Det finnes ulike typer oppholdstillatelser som du kanskje kan søke om hvis du har blitt utsatt for fysisk vold eller psykisk vold. Ta kontakt med UDI eller politiet der du bor, for å finne ut om du kan søke om en av disse typene oppholdstillatelser.

Šta je nasilje?

Nasilje je zlostavljanje drugih.
Nasilje su sva djela koja drugome nanose ozlijede, bol ili strah.
Nasilje može biti i fizičko i psihičko.

Nasilje u bliskim relacijama znači da su zlostavljač i žrtva u srodstvu, da su prijatelji ili da mnogo znače jedno drugom. Postoji više vrsta dozvola za boravak za koje možeš podnijeti zahtjev ukoliko ste bili izloženi fizičkom ili psihičkom nasilju. Kontaktirajte UDI ili policiju tamo gdje stanujete, kako bi saznali da li možete tražiti neke od ovih dozvola za boravak.

Helse og velferd

Hvem har ansvar for helsa vår?

Tidligere tenkte man ofte at helsevesenet hadde ansvaret for pasientenes helse.
De siste årene har det blitt mer vanlig å tenke at vi selv har et stort ansvar for helsa vår. Måten vi velger å leve livet på, påvirker helsa vår. Helsevesenet har ansvar for å gi råd og veiledning, men det er vårt ansvar å følge disse rådene. Det er lett å finne informasjon om forebygging av ulike sykdommer og om ulike måter å behandle sykdommer på. I tillegg til informasjon på nettet, fins det for eksempel brosjyrer hos legen eller på apoteket.

Zdravlje i socijalno staranje- blagostanje

Ko ima odgovornost za naše zdravlje?

Ranije se često mislilo da je zdravstvena služba odgovorna za zdravlje pacijenata.Posljednjih godina je postalo sve više uobičajeno da se misli da mi sami imamo veliku odgovornost za naše zdravlje. Način na koji mi biramo da živimo svoj život, utiče na naše zdravlje. Zdravstvena služba ima odgovornost da daje savjete i upute, ali mi imamo odgovornost da pratimo ove savjete. Jednostavno je naći informaciju o sprječavanju raznih bolesti i o raznim načinima liječenja bolesti. U dodatku informacijama na Internetu postoje, na primjer brošure kod doktora ili u apoteci / ljekarni.

Det drives mye opplysning og opplæring om temaet helse. Helse er et viktig tema på skolen, og staten driver helseopplysningskampanjer av ulike slag. Tv og radio har også mye helsestoff. Selv om velferdssamfunnet tar på seg et stort ansvar for å sikre befolkningen god helse, er det også i mange tilfeller opp til den enkelte hvordan han eller hun lever livet sitt og passer på helsa. I mange land er pasienter vant til at legen opptrer som en absolutt autoritet som bestemmer behandlingen. Pasienten kan også være vant til at man aldri går fra legen uten å ha fått medisiner. I Norge er det vanlig at pasient og lege drøfter ulike muligheter for behandling og oppfølging.

Na temu zdravlje se daje puno informacija i obuke. Zdravlje je bitna tema u školi, a i država vodi razne kampanje informiranja o zdravlju. Mnogo materijala o zdravlju ima i na TV-u i radiju. Iako društvo socijalnog staranja preuzima na sebe jednu veliku odgovornost da osigura dobro zdravlje stanovništvu, u mnogim slučajevima ovisno samog pojedinca, i kako on ili ona živi svoj život i pazi na svoje zdravlje. U mnogim zemljama su pacijenti navikli da se doktor ponaša kao totalni autoritet koji određuje terapiju za liječenje. Neki pacijenti su također navikli da nikada ne odu od doktora bez da su dobili lijekove. U Norveškoj je uobičajeno da pacijent i doktor skupa razmatraju razne mogućnosti liječenja i kontrola.

God helse – mer enn fravær av sykdom?

Noen vil si at å ha god helse betyr at man ikke er syk. Andre vil si at å ha god helse betyr at man har det godt og trives med livet sitt.

Begge disse måtene å definere god helse på er riktige. I samfunn der alvorlige sykdommer og fattigdom er en stor del av livet, er kanskje den første definisjonen vanligst. I andre samfunn, der det fins medisiner mot de fleste sykdommer og alle har mulighet til å få nødvendig legehjelp, vil mange mene at god helse er mer enn bare å være fysisk og psykisk frisk.

Dobro zdravlje – više nego odsustvo bolesti?

Neki bi rekli da imati dobro zdravlje znači da čovjek nije bolestan. Drugi bi rekli da imati dobro zdravlje znači da je čovjeku dobro i da je zadovoljan sa svojim životom.
Oba ova načina definiranja dobrog zdravlja su ispravna. U društvu u kojem su ozbiljne bolesti i siromaštvo veliki dio života, je možda prva definicija najuobičajenija. U drugim društvima, gdje lijekovi protiv većinu bolesti postoje i gdje svi imaju mogućnost da dobiju neophodnu liječničku pomoć, mnogi će smatrati da je dobro zdravlje više nego samo biti fizički i psihički zdrav.

Økonomiske ordninger

I et velferdssamfunn er målet at hele befolkningen skal kunne leve et så godt liv som mulig. Dette gjelder også det å ha god helse.

Velferdsstaten vil ta ansvaret for at innbyggerne skal kunne benytte helsetjenestene, og at alle får den behandlingen de trenger, uavhengig av personlig økonomi. Det fins derfor ulike økonomiske ordninger som skal sikre dette.

Ekonomska uređenja

Društvu socijalnog staranja ima za cilj da cijelom stanovništvu poboljša uslove života na najbolji mogući način.
Država socijalnog staranja je odgovorna za korištenje zdravstvenih usluga, i da svi dobiju liječenje koje im je potrebno, neovisno o osobnoj ekonomiji. Zbog toga postoje i razna ekonomska uređenja koja će ovo osigurati.

Taushetsplikt

Alle som jobber i helsevesenet, har taushetsplikt. Det betyr at de ikke kan gi opplysninger om pasienten til noen uten at pasienten selv godkjenner det.

Dužnost čuvanja profesionalne tajne

Svi koji rade u zdravstvu imaju dužnost čuvanja profesionalne tajne. To znači da podatke o pacijentu ne smiju dati nikome bez da je pacijent to sam odobrio.

Historisk utvikling

I dag er levestandarden i Norge høy. Det fins medisiner mot mange alvorlige sykdommer, og velferdssamfunnet har ordninger slik at alle har tilgang til legehjelp og medisiner. Barn får tilbud om gratis vaksiner mot flere sykdommer.

Dette har endret seg fra tidligere tider, noe som gjør at levealderen vår øker. De som ble født rundt 1900, kunne forvente å bli ca. 55 år gamle. I 1950 kunne en nyfødt jente forvente å leve til hun ble 73,5 år, mens en gutt kunne forvente å leve til han ble 70 år. De samme tallene for 2017 er 84 år for jenter og 81 år for gutter.

Istorijski razvoj

U današnje vrijeme je životni standard u Norveškoj dobar. Postoje lijekovi protiv mnogih ozbiljnih bolesti i društvo socijalnog staranja ima uređenje koje daje svima pristup liječničkoj pomoći i potrebnim lijekovima. Djeca dobiju ponudu o besplatnim vakcinama protiv više bolesti.

Ovo se promijenilo od ranijih vremena, što produžava našu životnu dob. Oni koji su bili rođeni oko 1900. godine su mogli očekivati da budu oko 55 godina stari. 1950. godine je jedna novorođena djevojčica mogla očekivati da živi 73,5 godine, dok je dječak moga očekivat da živi do napunjenih 70 godina. Isti brojevi za 2010 su 83 godine za djevojčice i 78,5 godina za dječake.

Ulike helseordninger

Fastlegeordning

Alle innbyggere har rett til å ha en allmennpraktiserende lege som sin faste lege. Det er til denne fastlegen man først skal henvende seg hvis man blir syk. Fastlegen har plikt til å hjelpe sine egne pasienter før andre. Det er fastlegen som henviser pasienter videre til spesialisthelsetjenesten. Her kan man bytte fastlege og finne annen viktig informasjon om helse: https://helsenorge.no

Legen har taushetsplikt og kan ikke fortelle til noen andre det pasienten og legen har snakket om, uten at pasienten godkjenner det.

Razna zdravstvena uređenja

Uređenje o stalnom doktoru

Svi stanovnici imaju pravo na doktora opće medicine kao svog stalnog doktora. Ovome se doktoru prvo obraćamo kada se razbolimo. Stalni doktor ima dužnost da svojim pacijentima pomogne prije drugih. Stalni doktor upućuje pacijente specijalističkim zdravstvenim uslugama.

Doktor ima dužnost čuvanja profesionalne tajne i ne može nikome reći ono o čemu pacijent i doktor razgovaraju, bez da je pacijent to odobrio.

Apotek

Apotekene selger medisiner og kan også gi helseråd og råd om bruk av ulike legemidler. De fleste medisiner får man bare kjøpt på apotek. Noen legemidler, som for eksempel milde smertestillende medisiner, kan du også kjøpe i matbutikken eller på bensinstasjoner. Prisene kan variere fra apotek til apotek, og fra butikk til butikk.

Mange legemidler er reseptbelagte. Det betyr at du ikke får kjøpt dem uten først å ha snakket med legen. Legen må skrive en resept der det står hva slags medisin du skal ha, og hvordan den skal brukes.

Apoteke / Ljekarne

Apoteke / ljekarne prodaju lijekove i mogu dati zdravstvene savijete i savijete o korištenju raznih lijekova. Većina lijekova može se kupiti samo u apoteci. Neki lijekovi, na primjer blagi lijekovi protiv bolova se mogu također kupiti u prehrambenoj prodavnici ili na benzinskim pumpama. Cijene mogu varirati od apoteke do apoteke i od prodavnice do prodavnice.

Mnogi lijekovi se izdaju samo na recept. To znači da se ne mogu kupiti prije nego se razgovaralo sa doktorom. Doktor mora izdati recept na kojem stoji koji su lijekovi potrebni i kako se koriste.

Medisiner på blå resept

Dersom du har en alvorlig og langvarig sykdom, kan du få legemidler, næringsmidler og medisinsk forbruksmateriell på blå resept. Når du får en medisin på blå resept, betyr det at du ikke betaler alt det medisinen koster. Du betaler bare en egenandel, mens staten betaler mesteparten av kostnadene.

Egenandelen til medisiner på blå resept teller sammen med egenandeler hos lege for å få frikort.

Lijekovi na plavi recept

Ako se ima jedna kronična bolest koja zahtjeva dugotrajno liječenje, što znači bolest koja traje dugo i koja zahtjeva korištenje lijekova ili drugog materijala najkraće tri mjeseca tokom jedne godine, lijekovi se mogu dobiti na plavi recept. Kada se lijekovi prepišu naplavi recept ne plaća se puna cijena lijekova. Plaća se samo učešće, dok država plaća većinu cijene lijeka.

Učešće za lijekove na plavi recept ubrajaju se sa učešćima plaćenim kod doktora, kako bi se dobila kartica koja daje besplatno liječenje (frikort).

Tannlege

Barn og unge blir kalt inn til jevnlige tannkontroller fram til de er 18 år gamle. Det offentlige betaler for denne tannlegebehandlingen. Ungdom mellom 18 og 20 år betaler 25 prosent av kostnadene til tannbehandling, mens det offentlige betaler 75 prosent. Voksne over 20 år betaler vanligvis full pris for tannlegebehandlinger. Voksne må selv oppsøke en privat tannlege, og det er vanlig å gå til kontroll hos tannlegen én gang i året.

Hvis et barn eller ungdom trenger tannregulering, må foreldrene betale en egenandel for dette.

Zubar

Djeca i mladi se pozivaju na redovite zubarske kontrole do napunjene 18. godine. Javna služba plaća za ovo zubarsko liječenje. Omladinci između 18 i 20 godina plaćaju 25 posto od troškova za zubarsko liječenje, dok Javna služba plaća 75 posto. Odrasli preko 20 godina stari plaćaju punu cijenu za zubarsko liječenje. Odrasli sami moraju posjetiti privatnog zubara, a uobičajeno je ići kod zubaru kontrolu na jednom godišnje.

Ako je jednom detetu ili mladom čoveku potrebno ispravljanje zuba sa fiksnim aparatom, roditelji moraju platiti učešće za to.

Sykehusinnleggelse

Det er gratis å ligge på sykehus. Alle kostnader til behandling, opphold og mat dekkes av det offentlige.

Du kan selv velge sykehus hvis innleggelsen er planlagt på forhånd. Det kan være forskjellig ventetid på behandling, så det kan lønne seg å sjekke på frittsykehusvalg.no/.

Det fins også noen svært få private sykehus i Norge. Hvis du velger et privat sykehus, må du betale for behandlingen selv.

Hospitalizacija

Ležanje u bolnici je besplatno. Sve troškove liječenja, boravka i hrane pokriva javna služba.
Sam možeš da izabereš bolnicu ako je hospitalizacija unaprijed isplanirana. Vrijeme čekanja na liječenje je različito i može se isplatit pogledati na http://www.frittsykehusvalg.no/.

Također postoji vrlo malo privatnih bolnica u Norveškoj. Ako izaberete privatnu bolnicu, račun za liječenje plaćate sami.

Poliklinisk behandling ved sykehus

Poliklinisk behandling betyr at du får behandling ved et sykehus, men at du ikke er innlagt på sykehuset. Du kommer til en timeavtale og reiser hjem når behandlingen er ferdig. Når du får poliklinisk behandling, betaler du en egenandel på samme måte som når du går til fastlegen eller til en legespesialist.

Polikliničko liječenje pri bolnicama

Polikliničko liječenje znači da se liječite pri jednoj bolnici, ali bez da ležite u bolnicu. Dođete na zakazan termin i idete kući nakon što je liječenje gotovo. Kada ste na polikliničkom liječenju, plaćate učešće na isti način i kao kad idete kod stalnog doktora ili kod jednog specijaliste.

Legespesialist

En legespesialist er for eksempel en gynekolog, en hudlege, en øre-nese-hals-lege, eller en spesialist i barnesykdommer.

For å få time hos en legespesialist bør man ha henvisning fra fastlegen eller en annen allmennlege. Hvis man ikke har henvisning, må man betale en høyere egenandel.

Doktor specijalista

Specijalista je na primjer doktor ginekolog, specijalista za kožne bolesti, specijalista za uho grlo i nos, ili specijalista za dječje bolesti.
Da bi se dobio termin kod jednog specijaliste mora se imati uputnica od stalnog doktora ili nekog drugog doktora opće medicine. Ako nemate uputnicu morate platiti veće učešće.

Ambulanse

Hvis du trenger ambulanse, kan du ringe nødtelefonen (113). Da kommer du til ambulansesentralen. Det er viktig at du gir korrekt informasjon:

Hvem er du?
(navn, telefonnummer, hvor du ringer fra)

Hva har hendt?
(hvor mange er skadet, er det alvorlige skader osv.)

Hvor er du?
(nøyaktig adresse eller stedsangivelse)

Hitna pomoć

Ako vam je potrebna hitna pomoć možete nazvati hitne telefonske brojeve (113). Tada dobijete centralu hitne pomoći. Bitno je da date ispravne informacije:

Ko si ti?
(ime, broj telefona, odakle zovete)

Šta se desilo?
(koliko ima ozlijeđenih, da li su ozljede ozbiljne itd.)

Gdje si?
(tačna adresa ili mjesto dešavanja)

Legevakt

Om man trenger øyeblikkelig helsehjelp utenom fastlegens åpningstid, kan man kontakte legevaktsentralen (116 117)
Alle kommuner i Norge har en legevaktordning. Legevakten er åpen om kveldene, nettene og i helgene når de vanlige legekontorene er stengt.

Når man er på legevakten, betaler man en egenandel for behandlingen. Utgifter til materiell, prøver og liknende kommer i tillegg.

Du bør sjekke hvor din nærmeste legevakt ligger!

Hitna služba

Ako je nekome potrebna momentalna pomoć, i van radnog vremena stalnog doktora, može se kontaktirati općinska hitna služba. (116 117).

Sve općine u Norveškoj imaju uređenja o uslugama hitne pomoći. Hitna je otvorena navečer, po noći i vikendima kada su obični doktorski uredi / kancelarije zatvoreni.

U hitnoj pomoći plaća se učešće za dobivenu terapiju, a izdatci za materijal,analize i slično se plaćaju dodatno.

Trebate provjeriti gdje se nalazi vaša najbliža hitna služba!

Egenandel

Det offentlige betaler mye av det det koster å gå til legen. Pasienten må selv betale en egenandel, og så betaler staten resten.
I tillegg til egenandelen betaler pasienten for bandasjer, sprøyter, medisin, prøver og liknende.
Barn under 16 år betaler ikke egenandel. Svangerskapskontroller er også gratis.
Egenandelen hos fastlegen er vanligvis ca. 150-300 kroner per besøk.

Participacija

Javna služba plaća veliki dio toga što doktorski pregledi koštaju. Pacijent mora sam da plati participaciju, a država plaća ostatak.
U dodatku učeću, pacijent plaća za zavoje, injekcije, lijekove, nalaze i slično.
Djeca ispod 16 godina ne plaćaju participaciju. Kontrole trudnoće su također besplatne.
Učešće koje se plaća pri svakoj poseti kod odabranog doktora uobičajeno košta između 150-300 kruna.

Frikort

Når du har betalt en bestemt sum i egenandeler i løpet av et år, har du rett til frikort. Når du har betalt denne summen i egenandeler, får du automatisk tilsendt et frikort fra Helseøkonomiforvaltningen (HELFO) i posten. Dette må du vise fram når du går til legen eller skal kjøpe medisiner på blå resept. Da slipper du å betale egenandeler resten av kalenderåret.

Du finner mer info om frikort og fastlege på: https://helsenorge.no

Kartica koja daje besplatno lečenje

Nakon što si platio određeni iznos učešća tokom jedne godine, dobivaš pravo na karticu koja daje besplatno liječenje. Nakon što je ova određena suma plaćena, u pošti ćeš automatski iz Zdravstveno ekonomske uprave (HELFO) primiti ovu karticu. Karticu moraš pokazati kada ideš kod doktora ili kupuješ lijekove izdate na plavi recept. Ostatak kalendarske godine više ne plaćaš učešće.
https://helfo.no/frikort-for-helsetjenester-egenandelstak-1

Na internet stranici www.helsenorge.no možeš naći listu stalnih kućnih doktora. Vašeg doktora možete izabrati sa ove liste.

https://helsenorge.no