Lekcija 2 materijal

Geografi

Norge i verden

Norge har et flateinnhold på 385 199 kvadratkilometer. Dette gjør at størrelsen på Norge er mindre enn Thailand, Irak, Tyrkia og Somalia. Det som er spesielt med Norge er at det er et langt og smalt land. Det er nesten samme avstand mellom Oslo og Paris som det er mellom Oslo og Tromsø.

Geografija

Površina Norveške je 385 199 kvadratnih metara. Norveška je površinski manja nego Tajland, Irak, turska i Somalia. Ono što čini Norvešku posebnom jeste da je duga i uska. Otprilike je ista udaljenost između Osla i Parisa kao i između Osla i Tromsa.

Norge ligger i Norden som består av Norge, Sverige, Danmark, Finland og Island. Norge utgjør også Skandinavia sammen med Sverige og Danmark. Norge grenser til Sverige, Finland og Russland.

Norveška se nalazi u Norden-u, koji se sastoji od Norveške, Švedske, Danske, Finske i Islanda. Norveška je dio Skandinavije, skupa sa Švedskom i Danskom. Norveška graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom.

Landsdeler

Norge er delt inn i fem landsdeler: Nord-Norge, Trøndelag, Vestlandet, Sørlandet og Østlandet.

Fylker

Det er 11 fylker i Norge. De fordeler seg slik på de ulike landsdelene:

Nord-Norge: Nordland, Troms og Finnmark
Trøndelag: Trøndelag
Vestlandet: Vestland, Rogaland, Møre og Romsdal
Sørlandet: Agder
Østlandet: Vestfold og Telemark, Viken, Innlandet, Oslo

Delovi zemlje

Norveška je podeljena u pet delova: Nord-Norge,Trøndelag,Vestlandet,Sørlandet i Østlandet.

Pokrajine- Regije – Okruzi- Županije

Norveška ima 11 pokrajina. Dele se po različitim delovima zemlje na sledeći način:

Deo zemlje: Nord-Norge(Severna Norveška) Regije: Nordland, Troms i Finnmark
Deo zemlje: Trøndelag Regija:Trøndelag
Deo zemlje: Vestlandet (Zapad Zemlje) Regije: Vestland, Rogaland, Møre og Romsdal
Deo zemlje: Sørlandet (Jug Zemlje) Regije: Agder
Deo zemlje: Østlandet (Istok Zemlje) Regije: Vestfold i Telemark,Viken,Innlandet,Oslo

Byer

Det er om lag 100 byer i Norge. Oslo er klart størst med over 600 000 innbyggere. Dette er noen av største byene i Norge:

Oslo, Bergen, Trondheim, Stavanger, Kristiansand, Fredrikstad, Tromsø, Sandnes, Drammen, Sarpsborg.

Gradovi

Norveška ima otprilike 100 gradova. Oslo er jasno najveći grad sa preko 600 000 stanovnika. Ovo su neki od najvećih gradova u Norveškoj:

Oslo, Bergen, Trondheim, Stavanger, Kristiansand, Fredrikstad, Tromsø, Sandnes, Drammen, Sarpsborg.

Andre geografiske fakta

Norges høyeste fjell heter Galdhøpiggen. Det er 2469 meter høyt.
Norges største innsjø heter Mjøsa. Den har en overflate på 365 kvadratkilometer.
Norges lengste elv heter Glomma. Den er 611 kilometer lang.
Langs kysten er det mange fjorder, og den lengste av dem er Sognefjorden. Den er 204 kilometer lang og 1308 meter dyp på det dypeste.
Nesten halvparten av arealet i Norge består av fjellområder, og i tillegg er om lag en tredjedel dekket av skog. Kun to prosent av Norge er bebygd (bygninger og veier).

Drugi geografski podaci

Najviša planina u Norveškoj se zove Galdhøpiggen. Visoka je 2469 metara.

Najveće jezero u Norveškoj se zove Mjøsa. Sa površinom od 365 kvadratnih metara.
Najduža rijeka u Norveškoj se zove Glomma. Ona je 611 kilometara duga.
Duž obale se nalazi mnogo fjordova. Najduži od svih je Sognefjorden. Dug je 204 kilometra, a1308 metara dubok na najdubljoj tački.
Skoro polovina površine Norveške su planinska područja, osim toga je odprilike trećina pokrivena šumom. Samo 2 % Norveške je naseljeno (naselja i putevi).

Inndeling

Norge er geografisk delt inn i fem landsdeler og administrativt i 11 fylker og 356 kommuner.

Fjell og skoger

Ca. halvparten av arealet i Norge er fjellområder, og cirka 30 prosent er dekket av skog. Bare tre prosent av arealet er dyrket mark.

Geografska podela

Norveška je geografski podeljena na pet delova i administrativno na 11 regija- županija/okruga i 356 opština.

Planine i šume

Otprilike polovina površine Norveške su planinska područja, a 30 posto zemlje je pokriveno šumom. Samo tri posto površine je obrađeno ( obradivo) zemljište.

Bosetting og befolkning i Norge

Det bor over fem millioner mennesker i Norge.
Nesten 75 prosent av innbyggerne bor langs kysten.
Omtrent halvparten av befolkningen bor på Østlandet.
Rundt 17 prosent av befolkningen har innvandrerbakgrunn (innvandrere og norskfødte barn av innvandrere). Oslo og Drammen er de byene i Norge med størst prosentandel innbyggere med innvandrerbakgrunn.

Naseljavanje i populacija

Norveška ima preko pet miliona stanovnika.
Skoro 75 posto stanovništva živi duž obale.
Oko polovine populacije živi na Østlandet.
Oko 17 posto stanovništva su migranti (doseljenici i deca doseljenika rođena u Norveškoj). Oslo i Drammen imaju najveći postotak doseljenika (sa) poreklom iz inostranstva.

Samene

Norge har en urbefolkning som heter samer, og samene er den befolkningsgruppen som har bodd lengst i Norge. Det bor mellom 40 000 og 50 000 samer i Norge. Det bor også rundt 50 000 samer til sammen i Sverige, Finland og Russland.

Samene har sitt eget språk – samisk. Det fins flere forskjellige samiske språk.

Laponci – Saami

Norveška ima starosedeoce koji se zovu sami – (Laponci), a Saami (Laponci) su grupa naroda koja najduže živi u Norveškoj. U Norveškoj živi između 40 000 i 50 000 Saama (Laponaca). Također u Švedskoj, Finskoj i Rusiji živi ukupno 50 000 Saama.

Saami (Laponci) imaju svoj jezik – samijski (laponski). Postoji više različitih samijskih (laponskih) jezika.

Saami su od 1989 godine imali vlastitu upravu, parlament – Sametinget. U parlament – Sametinget bivaju stvari koje se tiču posebno saamijskog stanovništva, diskutovane. Norveški zakon važi takođe za saamijsko stanovništvo kao za sve ostale koji žive u Norveškoj.

Klima

Norge har fire årstider: vår, sommer, høst og vinter.

Klimaet i Norge varierer fra landsdel til landsdel. Det kan også være store variasjoner innen en og samme landsdel, og det kan være store variasjoner fra år til år. Generelt kan vi si at kystområdene har milde og snøfattige vintre, mens innlandsområdene har kalde vintrer med mye snø. Til gjengjeld har innlandet ofte varme og tørre somre. Vestlandet har mer regn enn Østlandet. Det er ofte mye vind langs kysten, særlig om høsten.

Klima

Norveška ima četiri godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.

Klima u Norveškoj varira ovisno o dijelu zemlje. Postoje isto tako velike varijacije unutar jednog istog dijela zemlje, kao i velike varijacije od godine do godine. Općenito možemo reći da obalna područja imaju blage zime sa malo snijega, dok područja unutar zemlje imaju hladne zime sa mnogo snijega. Što znači da su ljeta u kontinentalnom dijelu zemlje često topla i suha. Zapadna obala (Vestlandet) ima više kiše nego Østlandet. Često pušu jaki vjetrovi u priobalnim područjima, naročito tijekom jeseni.

Det er også stor forskjell på dagslys nord og sør i landet. Jo lenger nord i landet man er, jo kortere er dagene om vinteren. I Hammerfest, som er Europas nordligste by på fastlandet, er det mørketid i nesten to måneder om vinteren. Da er det ikke dagslys i det hele tatt. Men om sommeren er det helt motsatt. Da skinner sola midt på natta. Dette kalles midnattssol. Sør i landet er det også stor forskjell på hvor lange dagene er om sommeren og vinteren. Men i sør er det verken mørketid eller midnattssol.

Det er polarsirkelen, som går litt nord for Mo i Rana, som markerer grensen for området som har mørketid og midnattsol.

Također postoji velika razlika između dnevnog svijetla na sjeveru i na jugu zemlje. Što se više sjevernije nalazimo, dani su kraći tokom zime. U Hammerfestu, što je najsjeverniji grad kontinentalne Norveške,tokom zime traje polarna noć gotovo dva mjeseca. Tada uopće nema dnevnog svijetla. Ali tokom ljeta je sve skroz obrnuto. Tada sunce sija u sred noći, ovo se naziva ponoćno sunce.

Na jugu zemlje postoji također velika razlika u dužini dana tokom ljeta i zime. Ali na jugu nema ni polarne noći niti ponoćnog sunca. Polarni krug koji se nalazi nešto sjevernije od Mo i Rane, markira granicu područja polarnu noći i ponoćnog sunca.

Tradisjoner og høytider

Merkedager

1. nyttårsdag

Året begynner i januar. 1. januar kaller vi 1. nyttårsdag. Denne dagen er de fleste butikkene stengt, mange har fri fra jobben, og barna har fri fra skolen.

Tradicije i praznici

Praznici

1.dan Nove godine

Godina počinje u januaru / siječnju. 1. Januar zovemo 1.dan Nove godine. Ovoga dana je većina prodavnica zatvorena, mnogi imaju slobodno s posla i deca imaju slobodan dan u školi.

Kvinnedagen

8. mars er den internasjonale kvinnedagen. På 1970-tallet var det flere og flere som engasjerte seg i arbeidet for likestilling og kvinners rettigheter, og den internasjonale kvinnedagen har i Norge blitt markert hvert år siden 1972.

8. mars er ikke en offisiell fridag.

Dan žena

8. mart / ožujak je međunarodni dan žena. Sedamdesetih godina se se sve više i više (ljudi) angažovalo na radu za ravnopravnost i pravo žena, te je taj međunarodni dan žena u Norveškoj bio obiležavan svake godine od 1972 godine. 8. mart / ožujak nije zvanično neradni dan.

Påske

I mars eller april er det påske. Tidspunktet varierer fra år til år. Påsken er en kristen høytid. Men for mange handler ikke påsken først og fremst om religion, men ekstra fridager etter en lang vinter.

Da er butikkene stengt, og mange har fri fra jobben disse dagene. Skolebarn har fri hele påsken, og mange arbeidstakere tar ut ferie i tillegg til helligdagene.

Uskrs

U martu ili aprilu ožujku / travnju je Uskrs. Datum varira od godine do godine.

Uskrs je hrišćanski praznik. Ali za mnoge Uskrs se ne tiče pre svega religije, nego ( samo) dodatnih par slobodnih dana nakon duge zime. Tada su prodavnice zatvorene, i mnogi (ljudi) imaju slobodno s posla u tim danima. Školarci imaju odmor ceo uskrs, i mnogi radnici uzimaju odmor nadovezan na praznik.

Kristi himmelfartsdag og pinse

40 dager etter påske er det Kristi himmelfartsdag, og 50 dager etter påske er det pinse. Begge er kristne høytider. Kristi himmelfartsdag og 2. pinsedag er fridager.

Spasovdan – Uzašašće i Duhovi

40 dana nakon Uskrsa je Spasovdan, a 50 dana nakon Uskrsa su Duhovi. Oba su hrišćanski praznici. Spasovdan – Uzašašće i 2. dan Duhova su neradni dani.

Arbeidernes dag

Den internasjonale arbeiderdagen er 1. mai. Mange går i tog denne dagen og viser hvilke politiske saker de er opptatt av. 1. mai er en offentlig fridag.

Praznik rada

Međunarodni praznik rada je 1.maj / svibanj.Mnogi hodaju u povorka ( idu u voz) ovog dana i pokazuju kojim političkim slučajevima su zaokupljeni. 1.maj / svibanj je zvanični (oficijelni) slobodan dan.

Nasjonaldagen

17. mai er Norges nasjonaldag. Vi feirer at landet fikk sin egen grunnlov 17. mai 1814.

17. mai er først og fremst barnas dag. Nesten alle barnehage- og skolebarn går i (prosesjoner) tog, vifter med det norske flagget og synger. De fleste pynter seg. I toget går musikkorps i flotte uniformer. Mange barn spiller i disse korpsene.

På 17. mai får gjerne barna spise så mye is og pølser de vil. Barn i Norge gleder seg veldig mye til denne dagen. 17. mai er en offentlig fridag.

Dan državnosti

17.maj / svibanj dan državnosti u Norveškoj. Mi slavimo zato što je država dobila svoj ustav 17.maja / svibnja 1814 godine

17.maj / svibanj je pre svega dan za decu. Skoro sva deca iz obdaništa i škola hodaju u povorkama, mašu norveškom zastavom i pevaju. Većina ljudi se fino sredi. U povorci idu muzički orkestri odeveni u lepe uniforme. Mnoga deca sviraju u ovim orkestrima.

17. maja / svibnja deci je dozvoljeno da jedu sladoled i viršle koliko god žele. Deca u Norveškoj se jako raduju ovome danu.17. maj / svibanj je zvanični (oficijelni) neradni dan.

Jul

I desember feirer mange i Norge jul. Julen er en kristen høytid som markerer Jesu fødsel. Julen og julefeiringen er en tradisjon som er viktig for de fleste. Julen er først og fremst en familiefeiring.

Božić

Božić slavimo u decembru / prosincu. Božić je hrišćanski praznik koji obeležava Isusovo rođenje.Božić i njegovo slavljenje je jedna tradicija koja je za većinu ljudi bitna. Božić je prvenstveno jedno familijarno slavlje.

Julen er på den mørkeste tida av året, og for mange betyr denne feiringen lys og varme når det er som mørkest og kaldest ute. Lenge før Norge ble et kristent land, var det også vanlig med store feiringer på denne tida av året – kanskje nettopp for å lyse opp i mørket.

Den 24. desember kaller vi julaften. Da er det vanlig å spise tradisjonell julemiddag sammen med familien. Det er forskjellige tradisjoner i ulike landsdeler. De fleste har sine egne tradisjoner og synes det er viktig å holde på dem. Det er vanlig å gi hverandre gaver på julaften – julegaver.

Božić se slavi tokom najmračnijeg perioda u godini i za mnoge ovo slavlje znači svijetlo i toplinu kada je najmračnije i najhladnije napolju. Dugo pre nego što je Norveška postala kršćanska zemlja, velika slavlja su bila uobičajna za to doba godine – možda baš da bi se mrak osvetlio.

24. decembar / prosinac se zove Badnje veče. Tada je uobičajeno da se jede tradicionalan ručak zajedno sa obitelji. Postoje različite tradicije u različitim delovima zemlje. Većina ljudi poštuje svoje tradicije. Uobičajeno je davati poklone jedni drugima na Badnje veče – božićni pokloni.

I tida før jul sender mange kort eller e-post til venner og familie og ønsker dem en hyggelig julefeiring. Skolebarn har fri hele julen, og mange arbeidstakere tar ut ferie. Butikkene er stengt noen dager i julehøytiden.

U vremenu pre Božića šalju mnogi prijateljima i familiji čestitke ili e-mail i požele im prijatno božićno slavlje. Školska jeca imaju raspust tokom božićnih praznika, a mnogi zaposleni uzimaju odmor. Prodavnice su zatvorene nekoliko dana tokom božićnog praznika.

Nyttårsaften

31. desember feirer mange nyttårsaften med familie og venner. Mange sender opp fyrverkeri. Ved midnatt er det ofte et fantastisk syn når raketter og annet fyrverkeri lyser opp den mørke himmelen. Nyttårsaften er ikke en fridag.

Veče uoči nove godine

31. decembra / prosinca mnogi slave doček nove godine sa familijom i prijateljima. Mnogi ispaljuju vatromet. U ponoć je često fantastičan pogled kada rakete i ostala pirotehnika osvijetle tamno nebo. Veče uoči nove godine nije slobodan dan.

Noen tradisjoner og merkedager som ikke følger kalenderen

Fødselsdag/Bursdag

Det er vanlig å feire fødselsdager, spesielt for barn. I tillegg til å ha familieselskap, inviterer ofte barna venner fra barnehagen eller skolen til bursdagsselskap.

De fleste har selskapet hjemme hos seg selv, men noen har selskapet et annet sted, for eksempel på en pizzarestaurant, i svømmehallen eller på et aktivitetssted for barn.
Gjestene har med seg en liten gave til bursdagsbarnet.

Neke tradicije i praznici (proslave) koje ne prate kalendar.

Rođendan

Uobičajeno je slaviti rođendana, naročito za djecu. Pored slavlja unutar familije, djeca često pozovu djecu iz obdaništa ili škole na rođendansko slavlje.

Većina slavi rođendan kući, ali ga neki slave na drugom mjestu, na primjer u pizza restoranu, na bazenu ili u igraonici.

Gosti daju slavljeniku mali poklon.

Bryllup

Hvert år er det ca. 23 000 par som gifter seg i Norge. Noen av disse gifter seg i kirken, mens andre gifter seg på et offentlig kontor. Det er tillatt også for personer av samme kjønn å inngå ekteskap.

De fleste som gifter seg, feirer dette sammen med familie og venner. Det er vanlig at bryllupsgjestene og andre som kjenner brudeparet eller parets familie, gir en gave til brudeparet.

Venčanje

Svake godine se u Norveškoj vjenča oko 23 000 parova. Neki od ovih se vjenčaju u crkvi, dok se ostatak vjenča u jednom javnom uredu. Brak s osobom istog spola je također dozvoljen.

Većina onih koji se vjenčaju slave ovo zajedno sa familijom i prijateljima. Uobičajeno je da gosti i drugi koji poznaju bračni par ili njihovu familiju daruju bračnom paru jedan poklon.

Dåp

Det blir født ca. 60 000 barn i Norge hvert år. Mellom 50 og 60 prosent av disse blir døpt i kirken mens de er babyer. Når barnet blir døpt, blir det medlem av kirken. Foreldrene bestemmer om barnet skal døpes eller ikke.

Når et barn blir døpt, er det gjerne stor fest i familien, og dåpsbarnet får gaver. For barn som ikke blir døpt i kirken, har ofte familien en ikke-religiøs feiring av barnet. Noen er med på en organisert humanistisk navnefest, mens andre har en helt privat feiring.

Krštenje

U 2010 godini je rođeno oko 60 000 djece u Norveškoj.Između 50 i 60 posto od ovih kao bebe su kršteni u crkvi. Kad je dijete kršteno ono postaje član crkve. Roditelji odlučuju da li će se dijete krstiti ili ne.

Kad je dijete kršteno održava se jedno veliko slavlje u porodici, i kršteno dijete dobiva poklone.Za djecu koja ne budu krštena u crkvi porodica često održi jedno nereligiozno slavlje djeteta. Neki se pridruže organiziranom humanističkom slavlju imena, dok drugi imaju skroz privatno slavlje.

Konfirmasjon

Når ungdommer er 14‒15 år gamle, kan de velge å konfirmere seg. Hvis de konfirmerer seg i kirken, betyr det at de ønsker å fortsette å være medlem av kirken. Konfirmasjon er en måte å bekrefte dåpen på. De siste tiårene har det blitt mer og mer vanlig med humanistisk konfirmasjon, det vil si en feiring av tenåringen uten religiøst innhold.

Prvo pričešće – Krizma

Kad mladi napune 14 – 15 godina mogu izabrati da li se žele prvo pričešće – primiti Krizma, imati krizmu. Ako sepričešte, znači da žele da ostanu članovi crkve. Krizma je na neki način potvrda krštenja. Poslednjih decenija je postalo sve više i više uobičajeno sa humanističkom krizmom, što znači slavljenje tinejdžerstva bez verskog sadržaja.

I tida før konfirmasjonen går ungdommen på et forberedelseskurs enten i kirken eller i en livssynsorganisasjon. På kurset for kirkelig konfirmasjon lærer ungdommene om kristendommen og diskuterer etiske og moralske spørsmål. På kurset for humanistisk konfirmasjon lærer de om humanisme og diskuterer livssyn, etikk og moral.

Når en ungdom blir konfirmert, er det gjerne stor fest i familien, og konfirmanten får gaver. Rundt 60 prosent av ungdom konfirmerer seg i kirken. Det er omtrent 20 prosent som velger en humanistisk konfirmasjon. Rundt 20 prosent av ungdommene konfirmerer seg ikke.

U vremenu pre pričešća-krizme omladinci idu na jedan pripremni kurs / tečaj, bilo u crkvu ili u jednom duhovnoj organizaciji. Na kursu / tečaju za crkvenu krizmu uči se o kršćanstvu, a etička i moralna pitanja se diskutiraju. Na kursu / tečaju za humanističku krizmu uči se o humanizmu i pogledi na život, etiku i moral se diskutiraju.

Kad su mladi prošli krizmu održava se jedno veliko slavlje u porodici, krizmanik dobiva poklone. Oko 60 posto mladih prošlo je crkvenu krizmu, dok je otprilike 20 posto izabralo humanističku krizmu. Oko 20 posto omladine ne prolazi krizmu.

Begravelse

Hvert år dør rundt 40 000 mennesker i Norge. Omtrent 85 prosent av disse blir gravlagt i kirkelig regi. Det betyr at en prest leder seremonien under begravelsen.

Det fins to hovedtyper av begravelser: kistebegravelse og urnenedsettelse. I en kistebegravelse blir kisten med den døde lagt i jorda, mens i en urnenedsettelse kremeres den avdøde, og urnen med aske settes ned i bakken.

Kremasjon har blitt mer og mer vanlig i Norge. Ca. 40 prosent av de som dør blir kremert.

Sahrana/pogreb

Svake godine umire oko 40 000 ljudi u Norveškoj. Otprilike 85 posto umrlih bude sahranjeno u režiji crkve. To znači da pop vodi ceremoniju tokom pogreba.

Postoje dva glavna tipa pogreba:
sahrana u kovčegu i spuštanje urne. Pri sahrani u kovčegu se kovčeg s pokojnikom spusti u zemlju, dok pri spuštanju urne pokojnik bude kremiran i urna s pepelom se spusti u zemlju.

Kremacija je postala sve više i više uobičajena u Norveškoj. Otprilike 40 posto umrlih biva kremirano.