Lekcija 1 materijal

Lærebok i Samfunnskunnskap

Ny innvandrer i Norge

Utlendinger som ønsker å bosette seg i Norge, trenger et lovlig oppholdsgrunnlag for å få oppholdstillatelse. Den typen oppholdstillatelse man har, utløser ulike rettigheter og plikter. Alle må selv sette seg inn i hvilke regler som gjelder for dem. Alle som bor i Norge, har plikt til å sette seg inn i landets lover og regler. Man har også plikt til å gi korrekt informasjon når det offentlige ber om det.

Udžbenik o poznavanju društva

Novi doseljenik u Norveškoj

Strancima koji žele da se nasele u Norveškoj potrebna je zakonom određena osnova za dobijanje boravišne dozvole. Prava i dužnosti se razlikuju zavisno od vrste boravišne dozvole. Svako ponaosob je dužan da se upozna s pravilima koja se njega tiču. Svi koji žive u Norveškoj imaju dužnost da se upoznaju s državnim zakonima i pravilima. Isto tako je dužnost svih da daju korektne informacije javnim službama kada one zamole ( zatraže) to.

Alle som bor i Norge, har mange rettigheter og plikter

Dette betyr for eksempel at alle barn har rett til å gå på skolen, og at alle har rett til behandling på sykehus. Alle som jobber, har plikt til å betale skatt. Og når vi leverer inn skattemelding hvert år, har vi plikt til å gi korrekt informasjon.

Svi koji žive u Norveškoj imaju mnoga prava i dužnosti

To znači da na primer da svako dete ima pravo da ide u školu, i da svi imaju pravo na lečenje u bolnici. Svi koji rade, imaju obavezu da plaćaju porez. I kada predamo poresku prijavu svake godine, imamo mi dužnost da damo ispravne podatke.

Systemet bygges på tillit

Myndighetene stoler på at innbyggerne gir riktige opplysninger og følger loven. Hele det norske systemet er bygget på dette prinsippet. Selv om det fins kontrollsystemer, blir det ofte bare tatt stikkprøver. Personer som blir tatt i å lure systemet, vil møte ulike straffereaksjoner. Dette kan være bøter, fengselsstraff, samfunnstjeneste o.l.

Sistem se gradi na povjerenju

Vlasti veruju da stanovništvo daje ispravne podatke i prati (poštuje) zakone. Celi norveški sistem je izgrađen na ovom principu. Iako postoje kontrolni sistemi, bivaju često kontrolani samo slučajno izabrani. Osobe koje budu uhvaćene u da varaju sistem, susrešće se sa raznim kaznenim sankcije. To mogu biti novčane kazne, zatvorske kazne, društveno koristan rad i sl.

Ulike oppholdsgrunnlag

Det finnes mange ulike typer oppholdstillatelser for utlendinger i Norge. Her er de viktigste:

Rett til opphold i Norge for EU/EØS/EFTA-borgere:
En statsborger fra et EU/EØS/EFTA-land trenger ikke søke om oppholdstillatelse, men skal i stedet registrere seg. Dette kan gjøres elektronisk på nett. Deretter må man møte hos politiet.
Oppholdstillatelse som flyktning, på grunn av sterke menneskelige hensyn eller tilknytning til Norge (humanitært grunnlag):
En person som er forfulgt eller utsatt for fare i hjemlandet sitt, kan søke om beskyttelse (asyl) i Norge. Personen henvender seg til politiet i Norge for å søke beskyttelse. Det er Utlendingsdirektoratet (UDI) som behandler søknaden. Noen flyktninger kommer direkte til Norge gjennom FN-systemet (De Forente Nasjoner).
En som har familie i Norge eller som ønsker å stifte familie med en som bor her, kan søke om familieinnvandringstillatelse:
Det stilles noen krav til den man skal familiegjenforenes med. Han eller hun må blant annet ha en bolig og være i stand til å forsørge familien sin. Søknaden skal som hovedregel leveres til en norsk ambassade i utlandet.
Oppholdstillatelse for arbeid:
Det fins ulike oppholdstillatelser for utlendinger som ønsker å arbeide i Norge.
En som opplever vold eller mishandling i et samlivsforhold kan få oppholdstillatelse:
Den som selv opplever mishandling eller vold i samlivsforhold, tvangsekteskap, eller som er forhindret fra å returnere til hjemlandet etter samlivsbrudd på grunn av sosiale og kulturelle forhold, kan få en selvstendig oppholdstillatelse. Dette gjelder også dennes barn.

Različite osnove boravka

Postoje različite vrste osnova boravka za strance u Norveškoj. Ovo su najbitnije:

Pravo na boravak u Norveškoj za EZ/EEZ/EFTA-državljane.
Državljanin jedne od EZ/EEZ/EFTA zemalja ne treba da traži odobrenje za boravak, ali umesto toga potrebno je registrovati se. To se može uraditi elektronski putem Interneta. Nakon toga potrebno je prijaviti se policiji.
Dozvola boravka kao izbjeglica iz humanitarnih razloga ili na osnovu povezanosti sa Norveškom (humanitarna osnova)
Osoba koja je progonjena ili izložena opasnosti u svojoj domovini, može tražiti zaštitu (azil) u Norveškoj. Da bi se tražila zaštita, potrebno je osobno se prijaviti policiji u Norveškoj. Direkcija za strance (UDI) razmatra molbe. Neke izbjeglice dolaze direktno u Norvešku kroz UN-sistem.
Osoba koja ima familiju u Norveškoj ili želi osnovati obitelj sa osobom koja živi ovdje, može tražiti boravišnu dozvolu na osnovu spajanja obitelji.
Osoba sa kojom se traži spajanje obitelji mora ispuniti određene uslove. Između ostalog, mora biti stambeno obezbijeđena i u mogućnosti da izdržava svoju obitelj. Po pravilu, zahtjev se podnosi norveškoj ambasadi u inostranstvu.
Boravišna dozvola na osnovu zaposlenja
Postoje razne boravišne dozvole za strance koji žele da rade u Norveškoj.
Osoba koja je izložena nasilju ili zlostavljanju u suživotu sa drugom osobom, može dobiti dozvolu boravka.
Osoba koja doživljava zlostavljanje ili nasilje u suživotu sa drugom osobom, prisilnom braku ili je spriječena da se vrati u svoju domovinu nakon prekida suživota na osnovi društvenih i kulturnih odnosa, može dobiti samostalnu dozvolu boravka. Ovo također važi i za djecu te osobe.

Oppholdstillatelse

Ulike land har ulike regler når det gjelder hvem som får oppholde seg i landet. Det er myndighetene som avgjør hvem som får oppholdstillatelse og ikke.

Det er hvert enkelt individ sin plikt å sørge for å ha gyldig oppholdstillatelse i det landet man befinner seg. Innvandrere som bor i Norge, må derfor søke om oppholdstillatelse når det er nødvendig, og fornye oppholdstillatelsen når det trengs.

Boravišna dozvola

Razne zemlje imaju razna pravila o tome ko smije boraviti u državi. Vlasti odlučuju ko dobiva boravišnu dozvolu, a ko ne.

Odgovornost svakog pojedinca je da ima važeću boravišnu dozvolu u zemlji u kojoj se nalazi. Doseljenici koji žive u Norveškoj moraju tražiti boravišnu dozvolu kada je to neophodno, a isto tako, kad je potrebno, obnavljati boravišne dozvole.

Opplæring i norsk og samfunnskunnskap

Rett og plikt til opplæring i norsk og samfunnskunnskap

Noen innvandrere har rett og plikt til opplæring i norsk og samfunnskunnskap.
Dette gjelder:

flyktninger
personer med opphold på humanitært grunnlag
personer med kollektiv beskyttelse
familiegjenforente med en som hører inn under en av gruppene ovenfor
familiegjenforente med norske eller nordiske borgere
familiegjenforente med personer som har permanent oppholdstillatelse

Det er bare personer i alderen 16-67 år som har rett og plikt til å delta i norskopplæring. Retten innebærer at opplæringen er gratis, og plikten innebærer at disse personene må gjennomføre 600 timer opplæring for å få innvilget permanent opphold (eller statsborgerskap). Av disse timene skal 50 timer være undervisning i samfunnskunnskap på et språk deltakeren forstår. Det er også mulig å få innvilget flere timer med gratis norskopplæring. Disse timene blir tildelt etter behov, inntil 3000 timer totalt.

Podučavanje u norveškom i poznavanja društva

Pravo i obaveza učenja norveškog jezika i poznavanja društva

Neki od naseljenika imaju pravo i dužnost na besplatno učenje norveškog i poznavanje društva. Ovo važi za:

Izbjeglice
osobe s boravkom na humanitarnoj osnovi
osobe s kolektivnom humanitarnom zaštitom
članovi obitelji gdje jedna osoba pripada jednoj od gore spomenutih skupina
članovi obitelji spojeni sa Norvežanima ili sa državljanima jedne od nordijskih zemalja
članovi obitelji spojeni sa osobom koja posjeduje boravišnu dozvolu

Samo osobe između 16 i 67 godina starosti imaju pravo i dužnost da učestvuju u nastavi norveškog jezika. Pravo podrazumijeva da je nastava besplatna, dok dužnost podrazumeva da osobe moraju prisustvovati nastavi u obimu od 600 časova da bi dobile permanentnu dozvolu boravka (ili državljanstvo). To uključuje i 50 časova nastave poznavanja društva na jeziku koji učesnik razumije. Postoji mogućnost da se odobre dodatni besplatni časovi norveškog jezika. Općina dodjeljuje ove časovi ukoliko je potrebno, ali broj sati ne može preći 3000 časova ukupno.

Plikt til norskopplæring i norsk og samfunnskunnskap

Noen innvandrere har ikke rett til gratis opplæring, men har plikt til å gjennomføre 300 timer opplæring i norsk og samfunnskunnskap for å få permanent oppholdstillatelse. Dette gjelder:

arbeidsinnvandrere fra land utenfor EØS EFTA-området
familiegjenforente med arbeidsinnvandrere fra land utenfor EØS EFTA-området (familiegjenforening)

Dužnost učenja norveškog jezika i poznaanja društva

Neki doseljenici nemaju pravo na besplatnu nastavu, ali imaju dužnosti obaviti 300 časova nastave norveškog i poznavanje društva da bi dobili permanentnu boravišnu dozvolu. To se odnosi na:

radne doseljenike iz zemalja van EEZ/EFTA – područja
članovi obitelji spojeni sa radnim doseljenicima iz zemalja van EEZ/EFTA – područja (obiteljska imigracija)

Verken rett eller plikt til opplæring i norsk og samfunnskunnskap

Noen har verken rett eller plikt til norskopplæring. Dette gjelder:

studenter
au pairer og andre med midlertidig opphold
nordiske borgere
personer med opphold etter EFTA/EØS-regelverket

Bez prava ili dužnosti učenja norveškog jezika i poznavanja društva

Neke osobe nemaju ni pravo ni dužnost na besplatnu nastavu norveškog jezika i poznavanje društva. Ovo se odnosi na:

studente
au pair-e i druge osobe sa privremenim boravkom
državljane nordijskih zemalja
osobe s boravkom po EFTA/EEZ-pravilniku

Norskkurs

Alle som bor i Norge, bør snakke og forstå norsk. Det norske samfunnet forventer at alle deltar i samfunnslivet, og de fleste skal også ut i arbeidslivet og forsørge seg selv. De fleste kommuner har tilbud om norskkurs, og det fins også flere private kurstilbydere som for eksempel www.norskprøve.no Noen innvandrere får gratis norskkurs av kommunen, mens andre selv må betale for dette. Dette avhenger av hvilken type oppholdstillatelse man har.

Kurs / tečaj norveškog jezika

Svi koji žive u Norveškoj trebali bi govoriti i razumeti norveški jezik. Norveško društvo očekuje da svi učestvuju u društvenom životu, i da će većina stupiti u radni odnos i da će se sami moći izdržavati. Većina opština nudi kurs norveškog jezika, i također postoji više privatnih ponuda kurseva koje možemo preporučiti kao naprimer www.norskprøve.no . Neki doseljenici od opštine dobiju besplatan kurs / tečaj norveškog jezika, dok drugi sami moraju platiti za to. To je zavisno od koje vrste dozvola boravka osoba ima.

Introduksjonsprogram

For å bedre nyankomne innvandreres muligheter i Norge finnes det et introduksjonsprogram. Introduksjonsprogrammet skal gi de nyankomne en innføring i det norske samfunnet, og det er kommunen som har ansvaret for programmet.

Introduksjonsprogrammet skal styrke innvandrernes mulighet til å delta i yrkes- og samfunnslivet. Målet er å styrke innvandrernes økonomiske selvstendighet.

Noen innvandrere har rett og plikt til å delta i introduksjonsprogrammet, men ikke alle. Dette er avhengig av grunnlaget for oppholdstillatelse.

Program predstavljanja – Introduksjonsprogram

Da bi se poboljšale mogućnosti novih doseljenika u Norveškoj postoji Introdukcijski program. Program intrudukcije će novim doesljinicima dati uvod u norveško društvo. Općine imaju odgovornost za ovaj program.

Introdukcijski program treba da pospješi mogućosti doseljenika da sudjeluju u radnom i društvenom životu. Cilj je da se pojača financijska samostalnost doseljenika.

Neki doseljenici imaju pravo i dužnost da sudjeluju u introdukcijskom programu, ali ne svi. Ovo je ovisno o osnovi boravišne dozvole.

Disse gruppene har rett og plikt til å delta i introduksjonsprogrammet:

flyktninger
personer med opphold på humanitært grunnlag
familiegjenforente med de to gruppene over
personer som får oppholdstillatelse på selvstendig grunnlag fordi personen selv, eller dennes barn, har blitt utsatt for mishandling eller vold i samlivsforhold, tvangsekteskap eller som er forhindret fra å returnere til hjemlandet etter samlivsbrudd på grunn av sosiale og kulturelle forhold.

Naredne skupine imaju pravo i dužnost da učestvuju u introdukcijskom programu:

izbjeglice
osobe sa boravkom na humanitarnoj osnovi
članovi obitelji spojeni sa ove dvije navedene skupine (obiteljska imigracija)
osobe koje dobiju boravak samostalno radi toga što su lično ili njihova djeca bile izložene zlostavljanju u suživotu sa drugom osobom, prisilno vjenčane ili spriječene da se vrate u svoju domovinu zbog društvenih i kulturnih odnosa.

Introduksjonsprogrammet skal

styrke innvandrernes mulighet til å delta i yrkes- og samfunnslivet
styrke innvandrernes økonomiske selvstendighet
gi grunnleggende ferdigheter i norsk
gi grunnleggende innsikt i norsk samfunnsliv

Introdukcijski program će

ojačati mogućnosti doseljenika da učestvuju u radnom i društvenom životu.
ojačati financijsku samostalnost doseljenika
dati osnovne sposobnosti (znanja , veštine) u norveškom jeziku
dati osnovni uvid u norveški društveni život

Ulike tjenester innvandrere kan få bruk for

Den som er ny i Norge, får ofte kontakt med mange ulike kontorer og instanser. Dette gjelder for eksempel Folkeregisteret, barnehagekontoret, legesenteret, Skatteetaten og Nav.

Razne usluge koje doseljenicima mogu koristiti

Nove osobe u Norveškoj često stupe u kontakt s mnogim raznim uredima i ustanovama. Ovo važi, na primjer za Matični ured (Folkeregistret), ured za obdaništa, lekarski centri, porezna uprava i služba za socijalno i radno staranje (Nav).

Her skal vi se litt nærmere på noen av disse.

Det er viktig å vite hva de ulike kontorene gjør, og hvordan man finner dem. Mange henvendelser til offentlige instanser og andre går via nettet. Mange skjemaer kan hentes fra nettet, og man finner mye informasjon fra de ulike aktørene på nettsidene deres. Alle kommuner har en egen nettside med informasjon til innbyggerne.

Neke od ovih zavoda ćemo razmotriti malo podrobnije.

Bitno je znati njihovu funkciju i kako doći do njih. Mnogi se javnim i ostalim ustanovama obraćaju sada putem Interneta. Mnogi su formulari dostupni na Internetu, isto tako moguće je naći dosta informacija od različitih aktera na njihovim web-stranicama. Sve opštine imaju svoju Internet stranicu sa informacijama za građane.

Skatteetaten skal sikre at skatter og avgifter blir betalt. Når du skal jobbe i Norge trenger du et skattekort. Første gang du trenger et skattekort må du selv bestille det på skatteetaten.no Det blir sendt direkte til arbeidsgiveren din og viser hvor mye skatt som skal trekkes fra lønnen din hver måned.

Porezna uprava je odgovorna da porezi i dažbine budu plaćeni. Ukoliko će te raditi u Norveškoj, potrebna Vam je porezna kartica. Prvi put kada naručujete poreznu karticu, morate je sami poručiti na www.skatteetaten.no Kartica će biti poslana Vašem poslodavcu i pokazuje koliko će se poreza odbijati od Vaše mjesečne plate.

Folkeregisteret er en del av Skatteetaten. Det er et offentlig register over alle personer som bor eller har vært bosatt i Norge. Alle som bytter adresse, må melde fra om dette til Folkeregisteret innen åtte dager etter flytting. Dette kan gjøres på nettet. Folkeregisteret har også ansvar for navnendringer og tildeling av fødselsnummer og D-nummer. Hvis man skal gifte seg, må man henvende seg til Folkeregisteret.

Registar građana (Folkeregister) je jedan deo Poreske uprave. To je jedan javni registar svih osoba koje žive ili su bili nastanjeni u Norveškoj. Svi koji menjaju adresu moraju to prijaviti Matičnom uredu u roku od osam dana nakon selidbe. To se može uraditi putem Interneta. Registar građana je takođe odgovoran za promene imena i dodelu jedinstvenog matičnog broja, te i D-broja. Osobe koje se žele venčati moraju se obratiti Registaru građana.

Nav er et offentlig kontor som leverer mange ulike tjenester. Nav har blant annet ansvar for:

barnetrygd
kontantstøtte
sykepenger
dagpenger
uføretrygd
pensjon

Nav je jedan javni srvis koji nudi mnoge razne usluge. Nav između ostalog ima odgovornost za:

dečji dodatak
novčanu naknadu (daje se roditeljima koji odsustvuju s posla do treće godine starosti svog deteta umesto da dete ide u obdanište)
novčanu naknadu za bolovanje
dnevnu nadoknadu (pri nezaposlenosti)
invalidsku penziju
mirovinu/penziju

Nav tilbyr også tjenester til de som ikke har jobb. Mange går på kurs som Nav betaler for, og målet med disse kursene er at deltakerne skal komme i jobb.

Rett til tolk
I tida før en innvandrer har lært nok norsk, kan det være nødvendig å bruke tolk. Offentlig ansatte i for eksempel Nav, politiet og helsevesenet har plikt til å sørge for at informasjon og veiledning blir forstått. Derfor er bruk av tolk en rettighet innvandreren har, og det er det offentlige som skal betale for dette.

Nav takođe nudi usluge nezaposlenima. Mnogi idu na kurs koji se finansira od strane Nav-a sa ciljem da učesnici tih kurseva nađu posao.

Pravo na tumača U vremenu prije nego je naseljenik naučio norveški jezik, može biti neophodno koristiti tumača. Zaposleni u javnim ustanovama, na primjer u Nav-u, Policiji i zdravstvu imaju obavezu da osiguraju da se informacije i uputstva razumiju. Zbog toga naseljenici imaju pravo na usluge tumača, na račun javnih službi.

Hvordan etablere seg og delta aktivt i arbeids- og samfunnslivet?

For en som er ny i Norge, er det mye som er nytt og fremmed. Det er viktig både for innvandreren selv og for samfunnet at han eller hun finner seg raskt til rette og etter hvert føler tilhørighet til det norske samfunnet.

Kako se etablirati i aktivno učestvovati u radnom i društvenom životu?

Za onoga ko je novi u Norveškoj postoji dosta toga što je novo i strano. Bitno je i za doseljenika i za društvo da se on ili ona brzo snađu i smjeste i da postepeno osjete pripadnost norveškom društvu.

Det viktigste man kan gjøre, er å lære seg norsk. Språket læres på mange måter og på forskjellige arenaer. De fleste vil ha god nytte av å gå på norskkurs. Det er også viktig å oppsøke steder der språket brukes. Det kan være på arbeidsplasser, i organiserte fritidsaktiviteter og i privatlivet. Noen lærer mye av å se på barne-tv, nyheter eller tekstede programmer på tv.

I norskopplæringen kan man få tilbud om språkpraksis. Dette er et tillegg til tradisjonell klasseromsundervisning. På en språkpraksisplass vil man få trening i å snakke norsk på en arbeidsplass. Gjennom språkpraksis kan deltakere derfor både lære språk og få kontakter i arbeidslivet.

Najbitnije je naučiti norveški jezik. Jezik se uči na razne načine i u različitim prilikama. Većini će koristiti pohađanje kursa / tečaja norveškog jezika. Također je bitno posjećivati mjesta gdje se jezik koristiti. To može biti na radnim mjestima u organizovanim aktivnostima u slobodno vrijeme, a i u privatnom životu. Neke osobe nauče puno dok gledaju dječji TV program, vijesti ili titlovane programe na TV-u.

U okviru kursa / tečaja norveškog jezika moguće je dobiti ponudu za učenje jezika kroz radnu praksu. Ovo je jedan dodatak standardnoj nastavi u učionici. Na praksi se trenira govorni jezik. Kroz jezičnu praksu učesnici mogu učiti jezik, a i steći kontakte u radnom životu.

Den som vil ha en jobb i Norge, må selv være aktiv. Det er viktig å lære språket, det er viktig å knytte kontakter, og det er viktig å skaffe seg arbeidserfaring. Noen får tilbud om å være i arbeidspraksis i en bedrift. Arbeidspraksis blir organisert av Nav. Personer som har kompetanse fra et annet land, kan søke om å få kompetansen godkjent i Norge. Det fins mange forskjellige ordninger for godkjenning av kompetanse. Mer informasjon finner du her: www.nokut.no.

Onaj koji želi posao u Norveškoj mora sam biti aktivan. Bitno je naučiti jezik, bitno je steći kontakte i bitno je steći radno iskustvo. Neki dobiju ponudu da budu u radnoj praksi u jednoj firmi. Radnu praksu organizuje NAV.
Osobe koje imaju obrazovanje/stupanj stručnosti iz jedne druge države mogu tražiti da im se obrazovanje prizna u Norveškoj. Postoje mnogi načini na koje se stupanj stručnosti može priznati. Podrobnije informacije se mogu naći na www.nokut.no.

Det er ikke bare gjennom arbeidslivet man kan bli en aktiv deltaker i samfunnet. Det fins mange frivillige organisasjoner, idrettsforeninger og politiske eller religiøse organisasjoner, som man kan delta i. Dette kan være en fin måte å bli kjent med andre på, bruke språket og få brukt evner og interesser.

Den som har barn i Norge, har en ekstra mulighet til å knytte kontakt med andre mennesker. Barns hverdag er ofte fylt med ulike aktiviteter. Når foreldrene deltar på fritidsaktiviteter sammen med barna sine, følger dem til trening eller går på foreldremøter, treffer de andre foreldre. Nordmenn som flytter til et nytt sted i Norge, vil ofte bruke disse mulighetene til å få nye venner og knytte kontakter. Det samme kan selvfølgelig innvandrere gjøre. Her kan man prøve å snakke norsk og bli kjent med andre.

Može se biti aktivan u društvu i van radnog života. Postoje mnoge volonterske organizacije, sportska udruženja i političke i religiozne organizacije gdje je moguće sudjelovati. To može biti fin način upoznavanja sa drugima, korištenja jezika sposobnosti i interesovanja.

Onaj koji ima djecu u Norveškoj ima veću mogućnost da ostvari kontakt sa drugim ljudima. Svakodnevnica djece je vrlo često ispunjena raznim aktivnostima. Kad roditelji sudjeluju u aktivnostima u slobodno vrijeme zajedno sa svojom djecom, vode ih na trening ili idu na roditeljske sastanke, susreću se sa drugim roditeljima.

Språkpraksis gir

språktrening
verdifull jobberfaring
nyttige referanser
nettverk

Har du barn i Norge? La barna bli med på ulike aktiviteter etter skoletid. Følg barnet ditt, og bruk anledningen til å bli kjent med nye mennesker!

Jezička praksa daje

vežbu jezika
vredno radno iskustvo
korisne preporuke
poznanstva/ mrežu prijatelja

Imate li decu u Norveškoj? Dozvolite detetu da učestvuje u raznim aktivnostima nakon škole. Pratite svoje dete (na takve aktivnosti) i koristite priliku da se upoznate sa novim osobama!

Historie, geografi og levesett

Istorija, geografija i načini ( viđenje, shvatanje) života

Kort om Norges historie

Vikingtida

Årene mellom 800 og 1050 e.Kr. (etter Kristus) kaller vi vikingtida. I begynnelsen av vikingtida var ikke Norge ett land, men besto av mange små land med hver sin konge. I år 872 ble vikingen Harald Hårfagre konge over hele Norge. Mange vikinger reiste til andre land. Noen vikinger var handelsmenn og kjøpte og solgte varer, og andre var krigere som stjal og drepte. I dag tenker vi ofte på krigerne når vi snakker om vikingene. Kristendommen ble innført i Norge på 1000-tallet. Kristendommen tok over for den gamle norrøne gudetroen.

Ukratko o istoriji Norveške

Vreme Vikinga

Godine između 800 i 1050 nove ere (posle Hrista) zovemo Vikinško vreme. U početku Vikinškog vremena Norveška nije bila jedna zemlja već se sastojala od mnogo malih zemalja koja je svaka imala svog kralja. U godini 872 je Viking Harald Plavokosi postao kralj cijele Norveške. Mnogi Vikinzi su putovali u razne zemlje. Neki Vikinzi su bili trgovci i kupovali su i prodavali robu, dok su drugi bili ratnici koji su krali i ubijali. Danas često pomislimo na ratnike kada pričamo o Vikinzima. Hrišćanstvo je uvedeno u Norvešku u 11. veku. Hrišćanstvo je zamenilo staru Nordijsku mitologiju.

Unionen mellom Danmark og Norge

I løpet av 1300-tallet fikk Danmark mer og mer innflytelse over Norge, og fra 1397 var Norge i en formell union med Danmark og Sverige. Unionen hadde én felles konge. Etter hvert trakk Sverige seg ut av unionen, men unionen mellom Danmark og Norge varte helt fram til 1814. Politikken ble styrt fra Danmark. København var det kulturelle senteret i unionen, og nordmenn leste og skrev på dansk. Norske bønder betalte skatt til kongen i København.

Unija Danske i Norveške

Tokom 14. veka je Danska dobila sve više uticaja na Norvešku i od 1397 je Norveška stupila u jednu zvaničnu uniju sa Danskom i Švedskom. Unija je imala jednog zajedničkog kralja. Vremenom se Švedska povukla iz unije, dok je unija između Danske i Norveške trajala sve do 1814. Politika je vođena iz Danske. Kopenhagen je bio kulturni centar u uniji a zvanični jezik je bio danski. Norveški seljaci plaćali su porez kralju u Kopenhagenu.

Unionsoppløsning og ny union

1814 er et viktig år i norsk historie. Den 17. mai dette året fikk Norge sin egen grunnlov. Det var flere kriger i Europa på begynnelsen av 1800-tallet. Det var blant annet en stor krig med England på den ene siden og Frankrike på den andre. Danmark-Norge sto på Frankrikes side, og da Frankrike tapte krigen, måtte den danske kongen gi fra seg Norge til Sverige som hadde stått på Englands side.

Raspad unije i nova unija

1814 je bitna godina u norveškoj istoriji / povijesti. 17. maja / svibnja te godine Norveška je dobila svoj ustav. Početkom 19.stoljeća su se vodili mnogi ratovi u Europi. Između ostalih bio je rat s Engleskom na jednoj strani i Francuskom na drugoj strani. Danska-Norveška stajala je na francuskoj strani i kada je Francuska izgubila rat, danski kralj morao je da preda Norvešku Švedskoj koja je stajala na engleskoj strani.

I 1814 ble unionen mellom Danmark og Norge oppløst. En del nordmenn håpet at Norge ville bli et selvstendig land etter unionsoppløsningen, og 112 mektige menn fra de sørlige landsdelene kom sammen på Eidsvoll. De ville blant annet skrive en grunnlov for det selvstendige Norge. Norge ble likevel tvunget inn i en union med Sverige, og i november 1814 var unionen mellom Sverige og Norge et faktum. Unionen med Sverige var løsere enn den tidligere unionen med Danmark. Norge fikk beholde sin egen grunnlov med noen endringer og hadde også indre selvstyre. Utenrikspolitikken ble styrt fra Sverige, og kongen over de to landene var svensk.

1814-te se unija između Danske i Norveške raspala. Jedan dio Norvežana nadao se da će Norveška postati jedna samostalna zemlja nakon raspada unije, i 112 moćnih ljudi iz južnih krajeva države, skupili su se u Eidsvollu koji leži u Akershus pokrajini. Hteli su između ostalog da napišu ustav za slobodnu Norvešku. Ipak je Norveška naterana u uniju s Švedskom i u novembru / studenom 1814-te je unija između Švedske i Norveške postala činjenica. Unija sa Švedskom je bila slobodnija nego predhodna unija sa Danskom. Norveška je zadržala svoj ustav sa nekim izmenama i takođe je imala svoju autonomiju. Politika spoljnih poslova je vođena iz Švedske i kralj ovih dveju zemalja je bio Šveđanin.

Nasjonalromantikk og norsk identitet

I Europa vokste det rundt midten av 1800-tallet fram en retning innen kunst og kultur som vi kaller nasjonalromantikken. Det ble viktig å peke på nasjonale særtrekk og gjerne både forstørre og forskjønne disse. I Norge ble særlig den vakre naturen trukket fram, og bondesamfunnet ble ansett som det «typisk norske». Nasjonalromantikken kom til uttrykk i både litteratur, billedkunst og musikk. På denne tida ble nordmenn mer og mer bevisst sin egen nasjonale identitet. Hos mange vokste det fram en stolthet over å være norsk, og som følge av dette et sterkt ønske om at landet skulle bli selvstendig.

Nacionalni romantizam i norveški identitet

U Evropi je sredinom 19.veka rastao jedan pokret umetnosti i kulture koji mi nazivamo nacionalna romantika. Postalo je bitno ukazati na nacionalne karakteristike i posebno ih uveličati i ulepšati. U Norveškoj se posebno isticala prelepa priroda i seljačko društvo se smatralo za nešto tadašnje “tipično norveško”. Nacionalna romantika se isticala u literaturi, slikarstvu i muzici. U ovo vreme su Norvežani postajali sve više svesni svog nacionalnog identiteta. Kod mnogih je rastao ponos biti Norvežanin i kao posljedica ovoga također jedna želja da zemlja postane samostalna.

Etter flere hundre år i union med Danmark var skriftspråket i Norge dansk. Det skriftspråket vi i dag kjenner som bokmål, er en videreutvikling av dansk. I den nasjonalromantiske perioden var det mange som mente at nordmenn burde ha et eget skriftspråk som ikke kom fra det danske språket. Språkforskeren Ivar Aasen reiste derfor rundt i Norge og samlet språkeksempler fra de ulike dialektene. Fra disse eksemplene lagde han et nytt skriftspråk, nynorsk. Både nynorsk og bokmål har utviklet seg mye siden 1800-tallet, men Norge har fremdeles to offisielle målformer av norsk, i tillegg til samisk og kvensk.

Nakon mnogih stoljeća u uniji sa Danskom pisani jezik u Norveškoj bio je danski. Ovaj pisani jezik koji mi danas poznajemo kao književni jezik je razvoj iz danskog jezika. U periodu nacionalne romantike bili su mnogi koji su smatrali da bi Norvežani trebali imati svoj pisani jezik koji ne dolazi iz danskog jezika. Lingvista Ivar Aasen (1813-1896) je zbog ovoga putovao Norveškom i skupljao primjere jezika iz raznih dijalekata. Sa ovim primjerima napravio je jedan novi pisani jezik, novi norveški. I novi norveški i književni su se dosta razvili od 19.veka, ali Norveška još uvek ima dva službena oblika norveškog jezika plus ( u dodatku sa ) laponski i kvenski.

Industrialiseringen av Norge

På midten av 1800-tallet bodde rundt 70 prosent av befolkningen i Norge på landsbygda. De jobbet stort sett med jordbruk og fiske. Livet var hardt for mange. Folketallet økte, og det var ikke nok jord og arbeid til alle. Samtidig skjedde det forandringer i byene. Flere og flere fabrikker ble startet opp, og mange flyttet fra landsbygda til byene for å få arbeid. Livet i byen var vanskelig for mange arbeiderfamilier. Arbeidsdagene var lange, og boforholdene var dårlige. Familiene hadde ofte mange barn, og det var ikke uvanlig at flere familier bodde sammen i en liten leilighet. Mange barn måtte også jobbe på fabrikkene for at familien skulle overleve. I årene mellom 1850 og 1920 utvandret mer enn 800 000 nordmenn til Amerika.

Industrijalizacija Norveške

Sredinom 19.veka oko 70 posto stanovništva živelo je na selu. Većinom su se bavili sa poljoprivredom i ribarstvom. Život je bio težak za mnoge. Populacija je rasla i nije bilo dovoljno zemlje i posla za sve. Istovremeno su se promene dešavale u gradovima. Sve više i više fabrika je osnovano i mnogi su se selili sa sela u gradove da bi našli posao. Život u gradu bio je težak za mnoge radničke familije. Radni dani su bili dugi i stambeni uslovi loši. Porodice su često imale mnogo dece i nije bilo neuobičajeno da je više familija živelo zajedno u jednom malom stanu. Mnogo djece je takođe moralo da radi u fabrikama da bi porodice mogle preživjeti. U godinama između 1850 i 1920 emigriralo je više od (nego) 800 000 Norvežana u Ameriku.

Et fritt og selvstendig land

I 1905 ble unionen med Sverige oppløst. Det hadde lenge vært politisk uenighet mellom det norske Stortinget og kongen i Sverige, og på begynnelsen av 1900-tallet var det flere og flere som mente at Norge burde være et fritt og selvstendig land. 7. juni 1905 erklærte Stortinget at den svenske kongen ikke lenger var Norges konge, og at unionen med Sverige dermed var oppløst. Reaksjonene i Sverige var voldsomme, og det brøt nesten ut krig mellom Norge og Sverige. Gjennom to folkeavstemninger samme år ble det avgjort at unionen med Sverige var oppløst, og at den nye staten Norge skulle være et monarki. Den danske prins Carl ble valgt som ny konge i Norge. Han tok det norske kongenavnet Haakon. Kong Haakon 7. var konge i Norge fra 1905 til han døde i 1957.

Jedna slobodna i samostalna zemlja

1905 godine se unija sa Švedskom raspala. Dugo je bilo političkih nesuglasica sa norveškim Parlamentom i sa kraljem u Švedskoj i početkom 20.stoljeća bilo je sve više njih koji su smatrali da bi Norveška trebala biti jedna slobodna i samostalna zemlja. 7.juna / srpanj 1905 godine Parlament je proglasio da švedski kralj više nije kralj Norveške i time se unija sa Švedskom raspala. Reakcije u Švedskoj su bile ogromne i skoro da je izbio rat između Norveške i Švedske. Putem dva glasanja iste godine utvrđeno je da se unija sa Švedskom raspala i da će nova država Norveška biti monarhija. Danski princ Carl je izabran kao novi kralj Norveške. On je uzeo norveško kraljevsko ime Haakon. Kralj Haakon 7. je bio kralj u Norveškoj od 1905 do njegove smrti 1957 godine.

Første halvdel av 1900-tallet

På slutten av 1800-tallet begynte Norge å utnytte vannkraft til å produsere elektrisitet. Som følge av dette ble det etablert flere industribedrifter. Behovet for arbeidskraft økte, og byene fortsatte å vokse. En egen lov sørget for at vannkraften ble bygd ut av private, mens selve vannkraftressursen forble i offentlig eie.

Prva polovina 20.veka

Krajem 19. stoljeća Norveška je počela koristiti hidroenergiju za proizvodnju elektriciteta. To je pridonijelo otvaranju više industrijskih preduzeća. Potreba za radnom snagom je rasla, a i gradovi su nastavili sa rastom. Jedan poseban zakon je osiguravao da hidroelektrane budu izgrađene od strane privatnih osoba, dok su sami hidro-energetski izvori ostajali u javnom vlasništvu.

I årene 1914‒1918 raste 1. verdenskrig i Europa. Norge var ikke aktivt med i denne krigen, men de økonomiske konsekvensene var merkbare også her. Under krigen var det mangel på varer som korn, kaffe og sukker, og det ble innført rasjonering på disse varene. I 1930-årene var det økonomisk krise i Europa og Nord-Amerika. Mange mistet jobbene og hjemmene sine. Selv om situasjonen i Norge ikke var like ille som mange andre steder, snakker vi likevel om «de harde 30-årene».

U godinama 1914-1918 harao je 1.svetski rat u Evropi. Norveška nije bila aktivna u ovome ratu, ali financijske posljedice su se osjetile i ovdje. Tridesetih godine prošlog stoljeća bila je financijska kriza u Europi i Severnoj Americi. Mnogi su izgubili poslove i svoje domove. Iako situacija u Norveškoj nije bila podjednako loša kao na mnogim drugim mjestima, opet govorimo o «teškim 30-tim godinama».

2. verdenskrig 1939/1940‒1945

2. verdenskrig startet i september 1939 da Tyskland invaderte Polen. Norge ble okkupert av tyske tropper 9. april 1940. Kampene i Norge varte bare noen uker før Norge kapitulerte. Kongen og regjeringen flyktet til England og fortsatte kampen for et fritt Norge derfra. Norge ble da styrt av en tyskvennlig, og ikke demokratisk valgt, regjering ledet av Vidkun Quisling.

2. svetski rat 1939/1940-1945

2. svetski rat je počeo u septembru / rujnu 1939 god. kad je Nemačka napala Poljsku. Nemačke su trupe okupirale Norvešku 9. aprila / travnja 1940 godine. Bitke u Norveškoj trajale su samo nekoliko tjedana/sedmica prije nego se Norveška predala. Kralj i vlada pobjegli su u Englesku i nastavili bitku za slobodnu Norvešku. Tada je Norveškom upravljala Nemcima prijateljski nastrojena vlada sa vođom Vidkun Quisling-om na čelu. Ta vlada nije bila izabrana na demokratski način.

Selv om det ikke var mange direkte kamper som fant sted på norsk jord, var det flere motstandsgrupper som drev med sabotasje, ga ut ulovlige aviser og organiserte sivil ulydighet og passiv motstand mot den tyske okkupasjonsmakten. Mange som var med i motstandsgruppene, måtte flykte fra landet. Rundt 50 000 nordmenn flyktet til Sverige i løpet av 2. verdenskrig. I Nord-Norge ble flere drept og det meste av Finnmark og Nord-Troms lagt i ruiner etter at tyskerne evakuerte områdene. På ordre fra Hitler ble det meste av bygninger og infrastruktur brent for å hindre at den sovjetiske hæren kunne bruke ressursene som fantes der. Etter hvert tapte tyskerne på flere og flere fronter, og i mai 1945 måtte de kapitulere. Tilsammen 9500 nordmenn døde som følge av krigen.

Iako nije bilo mnogo direktnih bitki koje su se desile na norveškom tlu, postojalo je više grupa otpora koje su se bavile sa sabotažom, izdavale ilegalne novine i organizovale civilnu neposlušnost i pasivni otpor prema njemačkim okupirajućim snagama. Mnogi koji su bili u grupama otpora su morali pobjeći iz zemlje. Oko 50 000 Norvežana pobjeglo je u Švedsku tokom 2. svjetskog rata. U Sjevernoj-Norveškoj (Nord-Norge) mnogi bili su ubijeni, a veći dio Finnmarka i Nord-Tromsa bio je u ruševinama nakon što su Nijemci evakuirali iz tog područja. Po Hitlerovoj naredbi većina zgrada i infrastrukture bila je zapaljena kako Sovjetska vojska ne bi mogla da iskoristi resurse koja su se nalazila tamo. Vremenom su Nemci gubili na sve više frontova i u maju / svibnju 1945 godine su morali kapitulirati. Od posledica rata je umrlo oko 9500 Norvežana.

Norge i moderne tid

Etter krigen måtte landet bygges opp igjen. Varemangelen var stor, og det var ikke nok boliger til folk. Samarbeid og solidaritet måtte til for at gjenoppbyggingen skulle gå så fort som mulig. Staten regulerte økonomi og forbruk strengt.

Norveška u modernom vremenu

Posle rata se zemlja morala ponovo izgraditi. Bile su velike nestašice robe,a nije bilo ni dovoljno stambenih jedinica za narod. Suradnja i solidarnost su bili potrebni da bi se izgradnja obavila što prije. Država je strogo regulirala financije i potrošnju.

Like etter krigen ble De forente nasjoner (FN) opprettet. FNs fremste mål er å arbeide for fred og rettferdighet i verden. Norge var blant de første landene som ble med i organisasjonen, i november 1945. FNs første generalsekretær, Trygve Lie, var norsk.

USA ga tilbud om økonomisk hjelp til land i Europa etter krigen. Denne økonomiske hjelpen er kjent under navnet Marshall-planen, og den stilte økonomiske og politiske krav til mottakerlandene. Norge mottok rundt tre milliarder kroner i støtte. I 1949 undertegnet Norge og elleve andre land Atlanterhavstraktaten. Dette førte til opprettelsen av den nordatlantiske forsvarsorganisasjonen, NATO. Det nære forholdet mellom Vest-Europa og USA har fortsatt fram til i dag.

Odmah nakon rata osnovane su Ujedinjene nacije (UN). UN-ov glavni cilj je rad za mir i ravnopravnost u svijetu. Norveška je bila između prvih zemalja koje su se pridružile organizaciji i to u novembru / studenom 1945 godine. Prvi sekretar FN-a je bio Norvežanin Trygve Lie.

SAD su ponudile financijsku pomoć zemljama u Europi nakon rata. Ova financijska pomoć je poznata pod imenom Marshall plan. Taj plan je postavljao financijske i političke uslove zemljama koje primaju pomoć. Norveška je, kao pomoć iz Amerike, primila oko tri milijarde kruna. 1949. godine potpisuje Norveška i jedanaest drugih zemalja Atlantsku povelju. To je dovelo do osnivanja sjeverno-atlantske odbranbene organizacije- NATO. Taj bliski odnos između Zapadne Europe i SAD-a postoji i dan danas.

På 1950- og 1960-tallet var økonomien i Norge relativt god, og staten innførte mange reformer som skulle gi innbyggerne bedre liv. På 60-tallet ønsket flere selskaper å lete etter olje og gass utenfor kysten av Norge. Som vannkraften 50 år tidligere, ble også oljeressursene beholdt i offentlig eie, men private selskaper fikk kjøpe rettigheter til å lete, bore og utvinne olje i begrensete områder og i begrensede tidsrom. I 1969 ble det første gang funnet olje i Nordsjøen, og fra da av har Norge utviklet seg til å bli en oljenasjon og ble en stor eksportør av olje. Dette har fått stor betydning for norsk økonomi.

U godinama 1950-tih i 1960-tih prošlog stoljeća je finansijska situacija Norveške bila relativno dobra. U tom periodu je država sprovela mnoge reforme radi boljeg života stanovništva. 1960-tih godina prošlog stoljeća je više poduzeća tražilo naftu i gas duž norveške obale. Kao i sa hidroenergijom 50 godina ranije, izvori nafte su ostali u javnom vlasništvu, dok su privatna poduzeća mogla kupiti pravo da traže, buše i vade naftu u ograničenim područjima i u ograničenom vremenskom periodu. 1969. godine je po prvi put nađena nafta u Sjevernom moru. Od tada se Norveška razvila u naftnu naciju i tako postala jedna od najvećih izvoznica nafte u svijetu, te ovo ima veliki značaj za norvešku ekonomiju.

Også de store folkebevegelsene har hatt stor betydning for framveksten av det moderne Norge. Det er særlig arbeiderbevegelsen og kvinnebevegelsen som har vært sentrale. Arbeiderbevegelsen i Norge har røtter tilbake til 1600-tallet, men ble mer organisert fra 1880-årene da det ble flere industriarbeidsplasser. Fra 1920-tallet fikk bevegelsen mer innflytelse. Arbeiderbevegelsen har kjempet fram bedre vilkår for arbeidere, blant annet kortere arbeidsdager, bedre sikkerhetsforhold på arbeidsplassene, sykeforsikringer og rett til økonomisk støtte ved arbeidsledighet.

Veliki pokreti naroda također su imali veliki značaj za izgradnju moderne Norveške. Naročito radnički pokret i pokret žena su bili centralni. Radnički pokret u Norveškoj ima svoje korijenje skroz nazad do 17.stoljeća, ali je postao više organizovan od 1880-tih godina, kad je nastalo više radnih mjesta u industriji. Nakon dvadesetih godina prošlog stoljeća je pokret dobio više utjecaja. Radnički pokret se borio da popravi radničke uvjete, između ostalog kraće radne dane, bolje sigurnosne uvjete na radnim mjestima, osiguranje pri bolesti i pravo na financijsku pomoć pri nezaposlenosti.

Kvinnebevegelsen har kjempet for kvinners rettigheter i samfunnet, for likestilling mellom kjønnene og like muligheter for menn og kvinner. Retten til skilsmisse, rett til prevensjon, fri abort og kvinnens rett til å bestemme over sin egen kropp har også vært viktige saker for kvinnebevegelsen. I 1978 kom “Lov om svangerskapsavbrudd” (abortloven). Loven gir blant annet kvinnen rett til å ta abort før uke 13 av svangerskapet. I dag er det lik rett til utdanning og arbeid, til eiendom og arv, til medisin og god helse for både kvinner og menn.

Pokret žena se borio za prava žena u društvu, za ravnopravnost između spolova i za jednake mogućnosti za muškarce i žene. Pravo na razvod, pravo na kontracepciju, vlastiti izbor na abortus i ženino pravo da sama odlučuje nad svojim tijelom su bile bitne teme za pokret žena. Godine 1978 stigao je Zakon o prekidu trudnoće (Zakon abortusa). Ovaj zakon daje ženi pravo na abort unutar 13-te sedmice trudnoće. Danas postoji jednako pravo na obrazovanje i rad, na nekretnine i naslijeđe, a i na medicinu i dobro zdravlje i za žene i za muškarce.

Norge i dag

Norge er i dag et moderne demokrati med høy velferd. De fleste i Norge har god økonomi, og befolkningen har et relativt høyt utdanningsnivå. Både menn og kvinner deltar i arbeidslivet. Samfunnet er styrt av en rekke lover og avtaler som sikrer innbyggerne utdanning, helsehjelp og økonomisk hjelp etter behov.

De siste tiårene har det foregått en rask utvikling på teknologi- og dataområdet. Dette har også fått betydning for det norske samfunnet. Det skaper flere arbeidsplasser, arbeidsoppgaver endres, og privatlivet til folk flest endres også.

I løpet av de siste tiårene har Norge blitt et flerkulturelt og mangfoldig samfunn.

Norveška danas

Norveška je danas jedna moderna demokratija sa visokim socijalnim uređenjem. Većina ljudi u Norveškoj ima dobra primanja i stanovništvo ima relativno visok nivo obrazovanja. I muškarci i žene učestvuju u radnom životu. Društvo je vođeno sa jednim nizom zakona i dogovora koji stanovnicima osiguravaju obrazovanje i prema potrebama zdravstvenu pomoć.

Tokom poslednjih deset godina dešava se veliki razvoj na području tehnologije i IT-komunikacije. Ovo takođe ima (i imalo je) značaja za norveško društvo. To (IT tehnologija) stvara više radnih mesta, radni zadaci se menjaju a i privatni život većine ljude se menja, takođe.

U toku poslednjih deset godina Norveška je postala jedno multikulturno i raznoliko društvo.