Lekcija 12 materijal

Valg og politiske partier

Valg

Annethvert år er det politiske valg i Norge. Det veksler mellom stortingsvalg og lokalvalg (fylkestings- og kommunevalg). Det er altså Stortingsvalg hvert fjerde år, og det samme gjelder fylkestingene og kommunestyrene.

De politiske partiene vedtar et program på landsmøtene sine. I programmet skriver de om hvilke saker de ønsker å jobbe med de neste fire årene, det vil si i den valgperioden som kommer.

Det er hemmelige valg i Norge. Det betyr at ingen får vite hvem du stemmer på og du trenger heller ikke å fortelle det til noen. Du bestemmer selv hvilket parti du vil gi stemmen din til, og det er ikke uvanlig at familiemedlemmer stemmer ulikt.

Izbori i političke partije / stranke

Izbori

Svake druge godine su politički izbori u Norveškoj. Naizmjenično se održavaju parlamentarni i lokalni izbori (izbori Županijskog vijeća – i općinski izbori). Parlament se, znači, bira svake četvrte godine. To isto važi i za Županijsko vijeće i općinske uprave.

Političke stranke/partije odlučuju program na svojim državnim sastancima. Na ovom programu zapisuju predmete na kojima žele radit u narednom izbornom periodu, što će reći naredne četiri godine.

Izbori u Norveškoj se vrše tajnim glasovanjem. To znači da niko neće saznati za koju partiju / stranku vi glasate, a ni vi niste dužni nikome to reći. Vi sami odlučujete kojoj ćete partiji / stranci dati tvoj glas. Nije neuobičajeno da članovi jedne obitelji glasaju za različite partije / stranke.

Politiske partier

Det fins mange ulike politiske partier i Norge, og når det er valg, er det mange alternativer å velge mellom. Det er rundt 20 forskjellige partier i Norge.

Političke partije

U Norveškoj postoje mnoge razne političke partije, tako da pri izborima postoje mnoge alternative za glasanje. Trenutno u Norveškoj ima oko 20 različitih političkih stranaka / partija.

Formell og uformell makt

Stortingspolitikerne vedtar lover, lovendringer og budsjetter. På denne måten har de formell makt til å påvirke hvilken politikk som føres nasjonalt og lokalt. I tillegg er det mange aktører som har det vi kaller uformell makt. Det vil si at de påvirker politikken på ulike måter.

Formalna i neformalna moć

Političari u Parlaentu usvajaju zakone, mijenjaju zakone i budžete. Na ovakav način imaju fomalnu vlast utjecati na politiku koja se vodi na nacionalnoj osnovi, a i na lokalnoj. Mnogi učenici imaju i neformalnu vlast. Odnosi se na to da mogu utjecati na politiku na razne načine.

Media

Mediene (radio, tv, nettet, aviser, osv.) i Norge er frie. Det betyr at de kan publisere den informasjonen de selv ønsker, uavhengig av hvilket politisk parti som sitter med makten. Men også mediene må holde seg innenfor ytringsfrihetens rammer. Media har stor påvirkningskraft. Vi sier at media setter dagsorden og fungerer som vakthund når noe er galt. På den måten påvirker de både vanlige seere/lesere/lyttere og politikere.

Mediji

U Norveškoj imaju mediji (radio, tv, internet, novine itd.) pravo slobodnog govora. To znači da mogu publicirati sve informacije koje žele, neovisno o političkoj stranki / partiji koja je na vlasti. Ali i mediji se moraju držati unutar okvira slobode govora. Mediji imaju veliku sposobnost utjecaja. Kažemo da su mediji oni koji odlučuju dnevni program, i da funkcionišu kao psi stražari kada je nešto pogrešno. Na taj način utiču na obične gledaoce/čitatelje/slušatelje i političare.

Interesseorganisasjoner

Det er organisasjonsfrihet i Norge. Dette betyr blant annet at innbyggerne fritt kan danne og melde seg inn i ulike interesseorganisasjoner.

Nevladine organizacije

U Norveškoj postoji sloboda izbora, uključivanja, te ispisivanja iz organizacija, a i stanovnici imaju pravo stvaranja raznih organizacija.

Eksempler på slike organisasjoner er:

organisasjoner for mennesker med ulike funksjonshemminger og sykdommer
organisasjoner for kvinners rettigheter
organisasjoner for barns rettigheter
organisasjoner for miljø- og naturvern
organisasjoner som kjemper for ulike saker i kommunene

Akkurat som media kan slike organisasjoner ha stor påvirkningskraft. De påvirker både vanlige seere/lesere/lyttere og politikere. Når personer eller organisasjoner forsøker å påvirke politikere og deres beslutninger på uformelle måter, kaller vi det lobbyisme.

Primjeri takvih nevladinih organizacija su:

organizacije za osobe s raznim invalidtetima i bolestima
organizacije za prava žena
organizacije za prava djece
organizacije za zaštitu okoliša i prirode
organizacije koje se bore za razna pitanja u opštinama

Kao i mediji ovakve vrste organizacija mogu imati ogromnu moć uticanja. Oni utiču na obične gledatelje/čitatelje/slušatelje, a i političare. Kad osobe ili organizacije pokušaju uticati na političare i njihove odluke na neformalne načine, to nazivamo lobiranjem.

Stemmerett

Stemmerettsalderen i Norge er 18 år.
For å stemme ved stortingsvalg må du være norsk statsborger.
For å stemme ved fylkestings- og kommunestyrevalg må du ha bodd i Norge de siste tre årene før valget.

Glasačko pravo

Stemmerettsalderen i Norge er 18 år.
Da bi glasao na parlamentarnim izborima moraš biti norveški državljanin.
Da bi glasao na izborima pri Županijskom vijeću i općinske uprave potrebno je u Norveškoj živjeti tri posljednje godine prije izbora.

Det norske monarkiet

Norge er et monarki. Statsoverhodet i et monarki er en konge eller en dronning. I Norge har kongen liten politisk makt, men han har en formell rolle ved at han holder statsråd for regjeringen hver uke og signerer også alle regjeringens offisielle beslutninger og lover vedtatt av Stortinget.

Monarken (kongen/dronningen) blir ikke valgt av folket ved politiske valg. Tittelen går i arv fra forelder til barn. Kongen i dagens Norge heter Harald 5. Han er gift med dronning Sonja. De har to barn: prinsesse Märtha Louise (født 1971) og kronprins Haakon Magnus (født 1973). Kronprins Haakon Magnus vil arve kongetittelen etter sin far. Hans datter prinsesse Ingrid Alexandra (født 2004) er neste i arverekken til den norske tronen.

Norveška monarhija

Norveška je monarhija. Poglavar jedne monarhije je kralj ili kraljica. U Norveškoj kralj ima malu političku moć, ali on ima jednu formalnu ulogu s tim da svake sedmice / tjedna drži vijeće ministarstva za vladu.

Monarh (kralj/kraljica) ne bude izabran od strane naroda pri političkim izborima. Titula ide u nasljeđe od roditelja na dijete. Kralj Norveškoj se zove Harald V. On je oženjen s kraljicom Sonjom i sa njom ima dvoje djece: princeza Märtha Louise (rođena 1971 god.) i princ Haakon Magnus (rođen 1973 god.). Princ Haakon Magnus će naslijediti titulu kralja poslije svog oca. Njegova kćerka princeza Ingrid Alexandra (rođena 2004) će poslije njega postati monarh.

Konger

Siden unionsoppløsningen med Sverige i 1905 har Norge hatt tre konger:

Haakon 7. (konge 1905–1957)
Olav 5. (konge 1957–1991)
Harald 5. (konge 1991–d.d.)

Kraljevi

Sve od raspada unije sa Švedskom 1905. godine, Norveška je imala tri kralja:

Haakon 7. (kralj 1905- 1957)
Olav 5. (kralj 1957 – 1991)
Harald 5. (kralj 1991– d.d.)

Norges deltakelse i internasjonale organisasjoner

Norge er medlem av flere internasjonale organisasjoner som har innflytelse på norsk politikk, blant annet FN, NATO og EØS.

Norveško učešće u međunarodnim organizacijama

Norveška je član više međunarodnih organizacija koje imaju utjecaj na norvešku politiku, između ostalih UN, NATO i EEA

FN

FN er en internasjonal organisasjon som ble etablert 24. oktober 1945. FN jobber for internasjonal fred og sikkerhet og er et forum for dialog mellom ulike land i verden. I dag har FN 193 medlemsland.

FN arbeider også med internasjonal rett, økonomisk utvikling og menneskerettigheter. FN har en viktig rolle som fredsskapende organisasjon. Medlemslandene finansierer FN gjennom økonomiske bidrag. FN har ingen reell juridisk makt. Vedtak som blir fattet i FN, er derfor ikke juridisk bindende for medlemslandene.

UN

UN je jedna međunarodna organizacija koja je etablirana 24. oktobra / listopada 1945 godine. UN rade za međunarodni mir i sigurnost, i forum su za dijalog između raznih zemalja u svijetu. UN imaju 193 zemalja članica danas.

UN rade također na međunarodnom pravu, financijskom razvoju i ljudskim pravima. UN imaju bitnu ulogu kao organizacija koja uspostavlja mir. Zemlje članice financiraju se UN putem financijskih doprinosa. UN nemaju nikakvu stvarno pravnu moć. Odluke koje budu usvojene u UN, radi toga, nisu pravno obavezujuće za zemlje članice.

NATO

North Atlantic Treaty Organization (NATO) er en forsvarsallianse med 29 medlemsland i Europa og Nord-Amerika. NATO ble dannet i 1949. Medlemslandene har forpliktet seg gjensidig overfor hverandre til å stå sammen og kjempe dersom ett eller flere av landene blir invadert av ett eller flere andre land.

NATO

North Atlantic Treaty Organization (NATO) je obrambeni savez sa 29 zemlja članica u Europi i Sjevernoj Americi. NATO je formiran u 1949 godini. Zemlje članice su se obostrano jedna drugu obavezale, da će stajati skupa i boriti se ako jedna ili više od zemalja bude napadnuta od jedne ili drugih zemalja.

EØS

Norge er ikke medlem av EU, men vi er likevel med i et forpliktende europeisk samarbeid. Dette samarbeidet kalles EØS (Det europeiske økonomiske samarbeidsområde). EØS-avtalen regulerer samhandel og andre økonomiske forhold mellom EØS-landene. Vi følger blant annet EUs regler når det gjelder fri utveksling av varer, tjenester, arbeidskraft og kapital.

I Norge har det vært folkeavstemning om norsk medlemskap i EU (Den europeiske union) to ganger (1972 og 1994). Begge gangene stemte flertallet i befolkningen mot at Norge skulle gå inn i EU.

EEA

Iako norveška nije član EU, ipak smo u jednoj obavezujućoj europskoj suradnji. Ova se suradnja zove EEA (Europsko ekonomska suradnja – Europski gospodarski prostor).EEA-sporazum regulira trgovinu i druge financijske odnose između EEA-država. Između ostalog, mi pratimo pravila EU-a što se tiče slobodne razmjene robe, usluga, radne snage i kapitala.

Referendum o norveškom članstvu u EU (Europska unija) je održan dva puta (1972 i 1994). Oba puta većina stanovništva glasala je protiv ulaska Norveške u EU.

Schengenavtalen

Schengenavtalen er en avtale som erstatter grensekontrollene mellom avtalelandene med eksterne grensekontroller. Dette innebærer at man ser på Schengenlandene som ett stort område der man må vise pass eller ha gyldig visum ved yttergrensene for å komme inn. Når man først er inne i Schengenområdet, kan man reise fritt rundt i de ulike landene uten å møte en vanlig passkontroll. (Dette kan endres ved særskilte tilfeller, så anbefalingen fra norsk politi er å alltid ha med seg pass på reise til utlandet.) Avtalen ble signert i 1985 i Schengen i Luxembourg. I dag omfatter avtalen 26 europeiske land.

Schengenski sporazum

Schengenski sporazum je jedan dogovor koji zamjenjuje granične kontrole između zemalja sporazuma vanjskim graničnim kontrolama. To podrazumijeva da se na zemlje Schengena gleda kao jedno veliko područje gdje se pasoš / putovnica mora pokazati ili imati važeću vizu za ulazak. Kad je osoba u Schengenskom prostoru, može se slobodno kretati tim raznim državama bez da će se susresti s običnom pasoškom kontrolom.(U posebnim slučajevima do izmjena ipak može doći, te preporuka norveške policije je da se pasoš / putovnica uvijek imaju uz sebe pri putovanjima u inostranstvo). Sporazum je potpisan 1985-te u Schengenu u Luksemburgu. Danas sporazum obuhvata 26 europskih zemalja.

Velferdssamfunnet

Et velferdssamfunn er et samfunn der viktige sider ved folks levestandard, utdanning og helse sikres ved hjelp av offentlige fellesskapsløsninger. I et velferdssamfunn fordeler det offentlige ressursene slik at alle innbyggerne får tilgang til grunnleggende goder som bolig, mat, medisinsk hjelp og skolegang. Det norske velferdssamfunnet kalles en velferdsstat fordi det offentlige, stat og kommune, har hovedansvaret for velferden.

Društvo socijalnog blagostanja

Društvo socijalnog staranja je jedno društvo gdje se najvažnije strane životnog standarda naroda, obrazovanja i zdravstva, osiguravaju pomoću javnih rješenja zajednice. Prednosti javnog sektora su za dobrobit svima, one su univerzalne. U društvu socijalnog staranja se resursi dijele od strane javne službe, tako da svi stanovnici imaju pristup na osnovna dobra kao što su stambeni prostor, hrana, medicinska pomoć i školovanje. Norveško društvo socijalnog staranja se naziva državom socijalnog staranja velferdsstat), zato što javna služba, država i općina imaju glavnu odgovornost za socijalno staranje.

Velferdssamfunnet blir hovedsakelig finansiert ved at innbyggerne betaler skatter og avgifter. I tillegg bruker staten blant annet eksportinntekter fra for eksempel olje og gass til å finansiere velferdsgoder. Selv om det offentlige har hovedansvaret for velferdsgodene, gjør også frivillige organisasjoner og privatpersoner en stor og viktig innsats.

Društvo socijalne skrbi je uglavnom financirano s tim što stanovnici plaćaju poreze i naknade. S tim da država koristi prihode od izvoza, na primjer, nafte i plina da bi financirala dobrobiti socijalnog uređenja. Iako javna služba ima glavnu odgovornost za dobrobiti socijalnog staranja, nevladine organizacije i privatne osobe se također puno trude.

Et velferdssamfunn

Et velferdssamfunn er et samfunn med høy og ganske jevnt fordelt velferd.
Velferd koster penger. Alle som bor i Norge, er med å betale for velferden gjennom skatter og avgifter.

Društvo socijalnog staranja

Društvo socijalnog staranja je društvo sa visoko i dosta podjednako podijeljenim socijalnim uređenjem.
Socijalno uređenje košta dosta. Svi koji žive u Norveškoj plaćaju za socijalno uređenje putem plaćanja poreza i pristojbi/doprinosa

Velferdssamfunnets hovedoppgaver

Det norske velferdssamfunnet er kjennetegnet av en høy grad av offentlig ansvar. Staten, fylkeskommunene og kommunene finansierer store deler av velferdsgodene, og de kontrollerer også at innbyggerne følger reglene i systemet. Målet er at alle innbyggerne skal kunne få likeverdig behandling, og at velferdsgodene blir fordelt på en rettferdig måte. I mange samfunn er det familien som har hovedansvaret for å hjelpe familiemedlemmer som trenger det. I Norge er det også naturlig og vanlig å stille opp for familie og venner som trenger omsorg og hjelp, men i dag har det offentlige overtatt mye av dette ansvaret.

Glavni zadaci društva socijalnog blagostanja

Norveško društvo socijalnog staranja prepoznatljivo je po visokom stupnju javne odgovornosti. Država, Županijsko vijeće i općine financiraju veliki dio dobrobiti socijalnog uređenja i oni, također, kontroliraju da stanovnici prate pravila sistema. Cilj je da svi stanovnici dobiti jednako tretiranje, i da dobrobiti socijalnog uređenja budu podijeljene na pravedan način. U mnogim društvima je familija ta koja ima glavnu odgovornost pomaganja članovima familije kojima je to potrebno. U Norveškoj je također prirodno i uobičajeno pomagati familiji i prijateljima kojima treba njega i pomoć, ali danas je javna služba preuzela na sebe veliki dio ove odgovornosti.

Et velferdssamfunn sikrer innbyggerne mange goder. Men det er viktig å være klar over at innbyggerne i velferdssamfunnet også har plikter. En viktig forutsetning for at velferdssamfunnet skal fungere, er tillit. Å ha tillit til noen betyr at vi kan stole på dem. Vi skal kunne stole på at ordningene i velferdssamfunnet fungerer når vi trenger dem. Staten og kommunene skal på sin side kunne stole på at innbyggerne gir riktig informasjon, og at de ikke misbruker velferdsgodene.

Društvo socijalnog staranja osigurava stanovništvu mnoge dobrobiti. Bitno je, ipak, biti svjestan da stanovnici u društvu socijalnog staranja također imaju dužnosti. Bitan preduvjet, da bi društvo socijalnog staranja funkcioniralo, je povjerenje. Imati povjerenje u nekoga znači da im možemo vjerovati. Moramo vjerovati da će uređenja u društvu socijalnog staranja funkcionirati kada nam je to potrebno. Država i općine će, na svoju stranu, moći vjerovati da im stanovnici daju ispravne informacije i da ne iskorištavaju dobrobiti socijalnog uređenja.

Målet for velferdssamfunnet

er trygghet for alle og en rettferdig fordeling av velferdsgodene.

Velferdssamfunnet bygger på tillit!

Cilj društva socijalnog staranja

Znači sigurnost za sve i pravedna podjela dobrobiti društva socijalnog staranja.

Društvo socijalnog staranja se gradi na povjerenju!

Velferdsstatens hovedoppgaver er:

innbyggernes helse
innbyggernes utdanning
omsorg for barn
omsorg for eldre og andre som trenger omsorg
økonomisk sikring av den enkelte innbygger

Glavni zadaci države socijalnog uređenja su:

zdravlje stanovnika
obrazovanje stanovnika
briga o djeci
briga o starijima i drugima kojima treba njega
financijsko osiguranje svakog pojedinog stanovnika