Previous Topic

Lekcija 11 materijal

Staten, fylkeskommunene og kommunene

I Norge er det 11 fylker og 356 kommuner (Oslo er både en kommune og et fylke).

Fylker og kommuner er både geografiske områder og politisk styrte enheter. Både fylkeskommunene og kommunene har selvbestemmelsesrett i en del saker, selv om også staten bestemmer mye. Staten setter også rammer for fylkeskommunene og kommunene. Staten bestemmer over hele landet, mens fylkeskommunen og kommunene bare bestemmer lokalt.

Država, regije i opštine

Norveška se sadrži od 11 županija i 356 općina. (Oslo je i općina, a i županija.

Županije i općine su i geografska područja, a i politički rukovođene jedinice. I Županijska vijeća i općine imaju pravo na samoodlučivanje u jednom djelu slučajeva, iako i država odlučuje mnogo stvari. Država također postavlja okvire Županijskim vijećima i općinama. Država odlučuje o cijelog zemlji, dok Županijska vijeća i općine odlučuju samo lokalno.

Politisk og administrativ styring

Staten, fylkeskommunene og kommunene blir styrt av folkevalgte politikere. Det betyr at politikerne diskuterer ulike saker og bestemmer hvilken politikk som skal gjelde på forskjellige områder. Men det er byråkratene – de ansatte i staten, fylkeskommunene og kommunene – som setter politikken ut i livet.

Političko i administrativno upravljanje

Državom, Županijskim vijećima i općinama upravljaju narodno izabrani političari. To znači da političari diskutiraju razne slučajeve i odlučuju o tome koju će politiku primijeniti u koje područje. Birokrati – uposleni u državnoj službi, Županijskom vijeću i općinama – sprovode tu politiku u djelo.

Dette er noen av statens ansvarsområder:

  • utenrikspolitikk
  • sykehus
  • lover
  • læreplaner for skolen

Ovo su neka od područja državne odgovornosti:

  • inostrana politika
  • bolnice
  • zakoni
  • školski nastavni plan

Dette er noen av fylkeskommunens ansvarsområder:

  • videregående opplæring
  • fylkesveier

Ovo su neka od područja  odgovornosti regionalne uprave:

  • srednjoškolsko obrazovanje
  • regionalni putevi

Dette er noen av kommunenes ansvarsområder:

  • grunnskolen
  • barnehager
  • eldreomsorg
  • renovasjon, vann og avløp
  • kommunale veier

Ovo su neka od opšinskih područja odgovornosti:

  • osnovna škola
  • Obdaništa / vrtići
  • briga o starijima
  • renoviranje, vodovod i kanalizacija
  • općinske ceste

Storting og regjering

Stortinget

Norges nasjonalforsamling heter Stortinget. På Stortinget sitter det 169 representanter som velges av folket for fire år om gangen. De representerer ulike politiske partier. Stortinget er den øverste statsmakten i Norge.

Parlament i vlada

Parlament

Norveška narodni skupština se zove Stortinget. U Stortinget-u (Parlamentu) sjedi 169 predstavnika koje je narod izabrao na četiri godine svaki. Oni predstavljaju razne političke partije / stranke. Parlament je najviša državna vlast u Norveškoj.

Dette er de viktigste oppgavene til Stortinget:

  • vedta nye lover og forandre gamle lover
  • vedta statsbudsjettet
  • kontrollere regjeringen og statsforvaltningen
  • drøfte politiske spørsmål og store prosjekter

Najvažniji zadatci Parlamenta su:

  • usvojiti nove zakone i izmijeniti stare zakone
  • usvojiti državni budžet
  • kontrolirati vladu i državnu upravu
  • diskutirati politička pitanja i velike projekte

Politiske debatter i Stortinget er åpne for publikum. Alle som vil, kan være til stede og høre på at politikerne diskuterer. Publikum har likevel ikke rett til å snakke eller uttale seg om saker i Stortinget. Man kan stille spørsmål til stortingsrepresentantene gjennom e-post eller vanlig brev. E-postadresser til alle representantene og mer informasjon finner du på stortinget.no.

Političke rasprave u Parlamentu su otvorene za javnost. Svi koji žele, mogu biti prisutni i slušati diskusiju političara. Publika, ipak, nema pravo da govori ili komentiraše predmete u Parlamentu. Svako može postaviti pitanja predstavnicima u Parlamentu putem e-pošte ili običnim pismom. E-mail adrese svih predstavnika i više informacija nalazi se na stortinget.no.

Regjeringen

Etter et stortingsvalg danner et eller flere partier en ny regjering. Regjeringen består av statsrådene (den politiske lederen for hvert departement) og statsministeren. En av regjeringens oppgaver er å foreslå nye lover og endringer i lovene, men det er Stortinget som vedtar lovene og lovendringene. Regjeringen skal sørge for at de sakene som blir vedtatt i Stortinget, blir gjennomført i praksis. Regjeringen lager også forslag til statsbudsjett hvert år. Hver fredag har regjeringen møte med kongen. Da informerer statsrådene kongen om forskjellige politiske saker.

Vlada

Nakon parlamentarnog izbora, jedna ili više partija formira novu vladu. Vlada se sadrži od ministara (političkih čelnika za svako ministarstvo) i premijera. Jedan od zadataka vlade je da predlože nove zakone i promjene u zakonima, ali Parlament je taj koji usvaja zakone i zakonske promjene. Vlada će osigurati da predmeti koji budu usvojeni u Parlamentu, budu sprovedeni u praksi. Vlada također pravi prijedloge o državnom budžetu svake godine. Svakog petka vlada se sastaje sa Kraljem. Tada ga ministri informišu o raznim političkim predmetima.

Disse møtene kalles statsråd. Kongen har liten politisk makt, men disse møtene er likevel viktige. Når flere partier samarbeider om å danne regjering, kalles det en koalisjonsregjering. Hvis partiet eller partiene i regjeringen til sammen har flertall i Stortinget, kaller vi det en flertallsregjering. Motsatt kaller vi det en mindretallsregjering hvis det partiet eller de partiene som danner regjering, har under halvparten av representantene på Stortinget. De siste årene har alle regjeringer i Norge vært koalisjonsregjeringer.

Ovi sastanci se nazivaju vijećima ministarstva. Kralj ima malu političku moć, ali ovi sastanci su ipak bitni. Kada više partija / stranki surađuje u formiranju vlade, govorimo o koalicijskoj vladi. Ako jedna ili više partija u vladi ima većinu predstavnika u Parlamentu, govorimo o većinskoj vladi. U protivnom, ako partija ili partije koje čine vladu imaju manje od polovine predstavnika u Parlamentu, govori se o manjinskoj vladi. Posljednjih godina sve su vlade u Norveškoj bile koalicijske vlade.

Maktfordelingsprinsippet:

Maktfordelingsprinsippet betyr at Stortinget, Regjeringen og domstolene har delt makten mellom seg.

Princip podele vlasti:

Princip o podjeli vlasti znači da Parlament, Vlada i sudstvo dele vlast između sebe.