Lekcija 10 materijal

Demokrati og velferdssamfunn

Rettigheter og friheter i demokratiet

Norge er et demokrati. Ordet demokrati er opprinnelig gresk og betyr folkestyre. Folket styrer politikken i Norge gjennom å velge politiske partier og representanter til Stortinget, fylkesting og kommunestyrer. På denne måten er det flertallet som bestemmer. Men et viktig prinsipp er også at flertallet skal ta hensyn til mindretallets meninger når de utformer politikken.

I et demokrati har innbyggerne visse rettigheter og friheter.

Demokratija I društva blagostanja

Prava i slobode u demokratiji

Norveška je demokratska zemlja. Riječ demokracija je izvorno grčka i znači narodno uprava. Narod upravlja politikom u Norveškoj putem biranja političkih partija za Parlament, okružnog vijeća i općinskog odbora. Partija,ili partije-stranke koje dobiju najviše glasova pri izborima, ima najveći broj poslanika u Parlamentu, u Okružnom vijeću, a i u općinskom odboru. Na ovaj način je većina ta koja odlučuje. Ta većina uzima u obzir mišljenja manjine pri donošenju političkih odluka, što je jedan bitan princip demokratskog društva.

Demokracija podrazumijeva da stanovništvo ima određena prava i slobode.

Menneskerettigheter

Menneskerettighetene gjelder for alle og er rettigheter vi har fordi vi er mennesker – ikke fordi vi bor bestemte steder i verden, eller tilhører en bestemt religion eller en spesiell folkegruppe. Derfor sier vi at menneskerettighetene er universelle. Menneskerettighetene sier først og fremst noe om forholdet mellom individ og stat.

Ljudska prava

Ljudska prava važe za sve i to su prava koja imamo zato što smo ljudi – ne zato što živimo na određenim mjestima u svijetu, ili što pripadamo određenoj religiji ili jednoj specijalnoj grupi naroda. Zbog toga se može reći da su ljudska prava univerzalna. Ljudska prava, kao prvo, govore nešto o odnosu između pojedinca i države.

I 1948 ble FNs verdenserklæring om menneskerettigheter vedtatt. Menneskerettighetserklæringen gjelder for alle mennesker og slår blant annet fast at:

alle mennesker er født frie med samme menneskeverd og menneskerettigheter
alle mennesker har de samme menneskerettighetene uavhengig av kjønn, religion, rase, politisk syn, nasjonalitet, osv.
alle mennesker har rett til frihet og personlig sikkerhet
tortur i alle former er forbudt
alle mennesker skal ha rettssikkerhet
alle mennesker har rett til å påvirke den politiske situasjonen i landet sitt gjennom å stemme ved frie, hemmelige valg

I Norge er store deler av FNs menneskerettighetserklæring innarbeidet i lovene.

U Norveškoj je Veliki dio UN-deklaracije o ljudskim pravima inkorporiran u zakonodavstvu.

1948 godine je UN usvojio jednu univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima koja važi za sve ljude. Deklaracija o ljudskim pravima tvrdi, između ostalog da

svi ljudi su rođeni slobodni sa istim vrijednostima i pravima.
Svi ljudi imaju ista ljudska prava neovisno o spolu, religiji, rasi, političkom stavu, nacionalnosti itd.
svi ljudi imaju pravo na slobodu i osobnu sigurnost. tortura u bilo kojem obliku je zabranjena.
svi ljudi treba da imaju pravnu sigurnost
svi ljudi imaju pravo utjecati na političku situaciju u svojoj zemlji putem slobodnih i tajnih glasanja

Likestilling

Tradisjonelt har begrepet likestilling handlet om at kvinner og menn skal ha like rettigheter og like muligheter. I dag har begrepet en utvidet betydning: Alle mennesker – uavhengig av alder, etnisitet, funksjonsevne, kjønn, religion og seksuell orientering – skal ha like rettigheter og muligheter.

Likestilling handler blant annet om å ha lik mulighet til innflytelse og påvirkning, at ansvar og byrder skal være rettferdig fordelt, og at man skal føle seg trygg på at man ikke blir utsatt for overgrep.

Ravnopravnost

Tradicionalno se pod izrazom ravnopravnost podrazumijevalo da žene i muškarci imaju ista prava i mogućnosti. Danas izraz ima jedno prošireno značenje: Svi ljudi – neovisno o starosnoj dobi, nacionalnosti, funkcionalnoj sposobnosti, spolu, religiji i seksualnom opredjeljenju – imat će jednaka prava i mogućnosti.

Ravnopravnost, između ostalog, podrazumijeva da svi imaju mogućnost utjecaja na pravedno raspodjeljivanje odgovornosti i opterećenja. To podrazumijeva također da svatko treba imati osjećaj sigurnosti i da ne smije biti izložen zlostavljanju.

Ytringsfrihet

Ytringsfrihet betyr at man fritt kan si sin mening om blant annet politikk og religion, at man fritt kan diskutere med andre, og at man fritt kan skrive om meningene sine uten å bli straffet for dette.

Det går likevel en grense mellom friheten til å si og skrive det man vil, og det å snakke stygt om andre mennesker. Derfor har vi en del lover som setter grenser for ytringsfriheten. Det er for eksempel ikke lov å komme med rasistiske og andre hatefulle ytringer, verken muntlig eller skriftlig.

Ytringsfriheten gjelder både for privatpersoner og for radio, tv og aviser.

Sloboda govora

Sloboda govora znači da osoba slobodno može iskazati svoje mišljenje o, između ostalog, politici i religiji, da slobodno može da diskutira sa drugima i da može slobodno pisati o svojim mišljenjima bez da će biti kažnjena za ovo.

Ipak, jedna granica ide između slobode govora i pisanja o onome što čovjek želi i ružnih izjava o drugima. Radi toga imamo jedan dio zakona koji postavljaju granice slobodi govora. Na primjer, zabranjeno je davati rasističke i druge diskriminirajuće izjave,usmene ili pismene, u javnoj raspravi.

Sloboda govora važi i za privatne osobe a i za radio, tv i novine.

Rettssikkerhet

I Norge har innbyggerne god rettssikkerhet. Dette betyr blant annet følgende:

Ingen kan dømmes til fengsel uten at det har vært en rettssak først. En rettssak vil si at uavhengige dommere bestemmer om den tiltalte personen er skyldig eller ikke, og at en uavhengig dommer bestemmer hva slags straff som er aktuell hvis den tiltalte blir funnet skyldig. Likevel kan personer settes i varetektsfengsel før rettssaken mens politiet jobber med å oppklare en kriminalsak.
Alle tiltalte har rett til et forsvar.
Domstolene er uavhengige. Det betyr at de ikke skal la seg påvirke av politikere, medier eller andre i sitt arbeid med konkrete saker. Verken Stortinget, regjeringen eller andre myndigheter kan gripe inn i domstolenes avgjørelser.
Ingen lover har tilbakevirkende kraft. Dette betyr at det er loven som var gyldig på det tidspunktet noen gjorde noe, som skal brukes når skyldspørsmålet avgjøres eller straffen bestemmes.

Pravna sigurnost

U norveškoj stanovništvo ima dobro pravnu sigurnost. To, između ostalog, znači sljedeće:

Niko ne može biti osuđen na zatvor bez da je suđenje prvo održano. Pod suđenjem se podrazumijeva proces u kome nezavisna porota odlučuje o pitanju krivice optužene osobe, nezavisni sudija / sudac odlučuje o aktualnoj kazni ukoliko se optužena osoba bude proglašena krivom. Ipak se, prije suđenja,okrivljene osobe mogu držati u istražnom zatvoru dok policija radi na istrazi kriminalnog predmeta.
Svaki optuženi ima pravo na branitelja
Sudovi su nezavisni. To znači da na njihov rad sa konkretnim predmetima ne mogu uticati političari, mediji ili drugi. Parlament, vlada i druge vlasti ne mogu uticati na sudske odluke.
Niti jedan zakon je retroaktivan. To znači da će se zakon, koji je bio važeći u momentu kada je neko nešto uradio, primijeniti kada se razmatra pitanje krivnje ili pri određivanju kazne.

Religions- og trosfrihet

Religions- og trosfrihet betyr at mennesker er frie til å velge hvilken religion eller hvilket livssyn de ønsker å tilhøre, og til å praktisere sin religion eller sitt livssyn. Ingen har rett til å tvinge andre inn i eller ut av en religiøs gruppe eller menighet. Fra man er 15 år har man rett til å melde seg ut av eller inn i menigheter/livssynssamfunn på egen hånd, uavhengig av hva andre mener. Ingen skal forfølges eller straffes for sin religiøse tilhørighet.

Like viktig som at alle er frie til å velge religion/livssyn selv, er det at vi har den samme friheten til å ikke tilhøre en religion eller livssyn.

Sloboda vjeroispovijesti

Sloboda vjeroispovijesti znači da su ljudi slobodni da izaberu kojoj religiji ili duhovništvu žele da pripadaju. Niko nema pravo da druge prisili da se uključe ili isključe iz jedne od vjerskih grupa ili zajednica. Svi koji su napunili 15 godina imaju pravo da se samovoljno ispišu ili upišu u vjersku ili duhovnih zajednicu, neovisno o tuđem mišljenju. Niko neće biti progonjen ili kažnjen zbog svoje vjerske pripadnosti.

Kao što je bitno da svi imaju slobodu da sami izaberu religiju/ duhovništvo, bitno je također da svi imaju istu slobodu da izaberu da ne pripadaju niti jednoj religiji/duhovništvu.

Organisasjonsfrihet

Organisasjonsfrihet betyr flere ting. Dette er noen av de viktigste:

Man har rett til å være medlem av politiske partier eller interesseorganisasjoner uten å risikere å bli forfulgt eller straffet.
Man har rett til å være medlem av arbeidstakerorganisasjoner uten å risikere å bli forfulgt eller straffet. I visse situasjoner har man også rett til å streike.
Man har rett til å uttrykke sine meninger gjennom lovlige demonstrasjoner.

Sloboda udruživanja

Sloboda udruživanja znači više stvari. Ovo su neke od najbitnijih:

Svako ima pravo da bude član političkih partija ili nezavisnih organizacija bez da rizikuje / riskira da će biti progonjen ili kažnjen zbog toga.
Svako ima pravo da bude član organizacije uposlenika bez da rizikuje / riskira da će biti progonjen ili kažnjen. U određenim situacijama svi također imaju pravo na štrajk.
Svaka osoba ima pravo da iznosi svoja mišljenja puten legalnih demonstracija.

Stemmerett

Stemmerettsalderen i Norge er 18 år.
For å stemme ved stortingsvalg må du være norsk statsborger.
For å stemme ved fylkestings- og kommunestyrevalg må du ha bodd i Norge de siste tre årene før valget.
I Norge har vi hatt allmenn stemmerett siden kvinner fikk stemmerett i 1913.

Glasačko pravo

U Norveškoj se glasačko pravo stiče sa 18 godina.
Da bi glasao na parlamentarnim izborima moraš biti norveški državljanin.
Da bi glasao na izborima pri Županijskom vijeću i općinske uprave potrebno je u Norveškoj živjeti tri posljednje godine prije izbora.
U Norveškoj smo imali opće pravo na glas od momenta kad su žene dobile pravo na glas1913. godine.

Rasismeparagrafen (§185 i straffeloven)

«Med diskriminerende eller hatefull ytring menes det å true eller forhåne noen, eller fremme hat, forfølgelse eller ringeakt overfor noen på grunn av deres

a) hudfarge eller nasjonale eller etniske opprinnelse,
b) religion eller livssyn,
c) homofile orientering, eller
d) nedsatte funksjonsevne.»

Rasismeparagrafen er omdiskutert. En del mennesker ønsker å fjerne den, fordi de synes den strider mot ytringsfriheten. Det er få som har blitt dømt etter denne paragrafen.

Član Zakona o rasizmu (§135a u kaznenom zakonu)

«Osoba koja sa namjerom ili teškom nepažnjom da izjavu koja je diskriminirajuća ili puna mržnje, kažnjava se novčanom kaznom, ili zatvorskom kaznom do 3 godine. Izjava koja je izrečena sa ciljem da dotakne veći broj ljudi se tretira prema § 7 br. 2 kao i jedna javno izrečena izjava. Korištenje simbola se isto računa kao izjava. Suučesništvo se kažnjava istom mjerom. Pod diskriminirajućom izjavom punom mržnje se smatra prijetnja ili uvreda, ili promocija mržnje, proganjanje ili prezir prema nekome zbog:

a) boje kože ili nacionalnog ili etničkog porijekla,
b) religije ili poglede na život
c) homoseksualne sklonosti, oblika života ili naklonjenosti
d) smanjene funkcionalne sposobnosti!

Puno se raspravljalo o članu Zakona o rasizmu. Jedan dio ljudi želi da ga odstrani, zato što smatraju da se krši sa slobodom govora. Samo je nekoliko njih bilo osuđeno prema ovom članu Zakona.

22. juli 2011

22. juli 2011 er en merkedag i moderne norsk historie. Den dagen ble Norge utsatt for en terroraksjon. Åtte mennesker ble drept da en bombe eksploderte i regjeringskvartalet i Oslo, og på Utøya ble 69 mennesker skutt og drept på en politisk sommerleir for ungdom. I tillegg ble mange mennesker skadet. Det var den samme gjerningsmannen, Anders Breivik, som sto bak begge hendelsene.

22. juli 2011

22. juli / srpanj 2011 je obljetnica u modernoj norveškoj istoriji / povijesti. Norveška je tog dana bila izložena terorističkoj akciji. Osam ljudi je ubijeno kada je bomba eksplodirala u vladinoj četvrti u Oslu, a na otoku Utøya 69 ljudi je upucano i ubijeno u ljetnom političkom kampu za omladince. Mnogo ljudi je također ozlijeđeno. Isti počinilac, Anders Breivik, je počinio oba dela.